Stres i sagorjevanje na poslu narušavaju mentalno zdravlje, što učiniti?

Napisao/la: -
Stres i sagorjevanje na poslu narušavaju mentalno zdravlje, što učiniti? Foto: Ilustracija/Pixabay

Sagorijevanje na poslu narušava mentalno zdravlje u vidu depresije, bezvoljnosti, apatičnosti i osjećaja bespomoćnosti, a može biti okidač za depresivni poremećaj. Broj dana bolovanja zbog depresije je u porastu, a stres na radnom mjestu povezuje se i s najčešćom dijagnozom zbog koje su radnici odsutni s posla - lumboishialgičnim tegobama i problemima u lokomotornom sustavu.

Istaknula je to dr. Irena Stipešević Rakamarić, zamjenica ravnatelja županijskog Zavoda za javno zdravstvo, na predavanju “Zdravlje i radna produktivnost - kako prepoznati i spriječiti sindrom sagorijevanja na poslu” u sklopu konferencije “Zdravlje na radnom mjestu” održane u Županijskoj palači. Pojasnila je da je stres stanje koje zapravo trebamo kako bismo se adekvatno suočili i pobjegli od životno ugrožavajuće situacije.

- Međutim, mnoge situacije u životu percipiramo kao životno ugrožavajuće iako one to zapravo nisu, no pokrenule su istu reakciju. Sve kreće iz našeg mozga koji luči hormon ACTH povezan s budnošću, i koji stimulira nadbubrežne žlijezde da luče puno adrenalina i kortizola, koji pak utječu na visoki krvni tlak, tahikardiju, dakle na krvožilni i srčani sustav. Dolazi do problema u probavnom traktu, poput gastritisa i sindroma iritabilnog crijeva. Stimulira se i jetra da pretvara glikogen u glukozu, što je razlog povišenog šećera u krvi i na kraju, dijabetesa tipa 2 - pojasnila je.

Usto, stres utječe i na imunološki sustav, pri čemu je važno napomenuti i povećani rizik za pojavu malignih bolesti. Stres utječe i na privatnu sferu, na seksualnost, odnosno smanjenje libida, erektilnu disfunkciju, bolni snošaj i slično. Utječe i na naš izgled, ali i na psihičke poremećaje zbog kojih se povećava konzumacija legalnih ili ilegalnih sredstava ovisnosti. Javljaju se i ovisnosti o društvenim mrežama, kockanje...

- Osobe koje su sklone sindromu sagorijevanja nisu lošiji radnici. To su zaposlenici koji imaju visoka očekivanja od sebe, skloniji su konfrontaciji, spremniji su izraziti svoje mišljenje, boriti se za sebe i za ono što znaju da je dobro, kompetitivni su i možda malo kompulzivni. Ako su dobro usmjereni, jako su dobri i produktivni radnici. Međutim, to ih u nekim trenucima može i izolirati kao konfliktne osobe i skloni su sagorijevanju jer ne mogu ispuniti ta očekivanja od sebe. To su i zaposlenici koji naginju perfekcionizmu, kojima posao nikad nije dovoljno dobro obavljen, što može biti dobro jer uvijek teže usavršavanju i većoj kvaliteti rada, ali ako su u poziciji voditelja, to isto očekuju od drugih, koji nisu perfekcionisti - rekla je dr. Stipešević Rakamarić.

To su i zaposlenici koji osjećaju da se njihov rad i trud ne cijene i da su preopterećeni poslom.

– Rizik od sagorijevanja stvara i konflikt uloga na radnom mjestu, međuljudski konflikti, ali i nedostatak predvidivih i jasnih rezultata. Za to je s jedne strane odgovorno rukovodstvo, ali s druge strane postoje i poslovi u kojima se rezultati ne vide u kratkom roku i takvi su poslovi izuzetno frustrirajući, osobito za osobe koje očekuju brze rezultate - napomenula je.

 Kako prepoznati problem i što učiniti pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.