Ivica Jembrih objavio dosad najoriginalniju knjigu – Od kolijevke do Garestina i Međimurja

Napisao/la: -
Autor u svojoj rezidenciji u Zavojnoj ulici Autor u svojoj rezidenciji u Zavojnoj ulici Foto: Mario Šamec/VV

Ivica Jembrih Cobovički objavio je novu knjigu „Od kolijevke do Garestina i Međimurja“, multimedijalni kolaž pjesama, proznih dijelova, notnih zapisa, crteža i fotografija, objedinjenih putopisnom pričom Jembriha i njegovoga novog mačka Lineka, koji sad spava na mjestu prijašnjih ljubimaca, Aleksisa i Silverija, junaka prošlih knjiga. Bio je to razlog da ga posjetimo u njegovoj rezidenciji, u Domu za starije u Zavojnoj ulici u Varaždinu.

Putopisni „romanček“

– To je putopisni „romanček“. Putujem sa svojim mačkom Linekom. On govori kajkavski, jer je iz mojega rodnog kraja, Gregurevca. Linek je pročitao sve o Aleksisu, svojem prethodniku, jer Aleksisu sam pisao za vrijeme putovanja u Indiju pa sad i Linek želi sa mnom na put u Indiju. Već smo našli način kako ćemo to izvesti, ali još trebamo namaknuti sredstva. Naravno, on je moj fikcijski suputnik, jer lakše mi je pisati o njemu nego o nekome čovjeku, s njim se mogu sve spominati, on se uopće nebu naljutil – nasmijao se.

Ivica Jembrih i u razgovoru te u knjigama često spominje „dušu“, a svoj likovni izričaj nazvao je intuicizam pa stoga ne čudi da prakticira jogu, da ga privlači Indija i da voli životinje.

– Volim životinje.Osvjedočio sam se koliko je u njima duše, da to čovjek ne bi vjerovao – reći će, a u prilog tome ide i da je na kajkavski prepjevao pjesmu Sergeja Jesenjina „Kačalovljevu psu“, ali je u prepjevu psa nazvao Rinkič prema svojem ljubimcu, a ne Džimi, kako ga je nazvao Jesenjin.

Inače , na kajkavski je prepjevao poeziju najvećih svjetskih pjesnika kao što su Edgar Allan Poe, Charles Baudelaire, Paul Verlain..., a objedinjene su u zbirci „Toplota staroga kaputa“.

– Kajkavski je toliko bogat da mi u prevođenju nije „sfalila“ ni jedna riječ. Problem je jedino u rimi, ako je nemoguće prepjevati u rimi, onda upotrijebim slobodni stih – kaže.

„Kolijevka“ u naslovu nove knjige ne simbolizira samo rođenje nego i njegov rodni kraj, koji iz zraka izgleda kao zipka. U knjizi se neprimjetno stapaju daleka sjećanja na majku, oca i događaji iz daleke prošlosti sa sadašnjim Jembrihovim putešestvijama varaždinskim i međimurskim krajem.

Pablo Neruda na kajkavskom

Recenzentica Ljubica Duić opisala ju je kao najbogatiju i po konceptu najoriginalniju Jembrihovu knjigu.

Njegove su pjesme uvrštene u lektiru i prevođene na razne jezike. Nedavno je na kajkavski prepjevao zbirku „Dvadeset ljubavnih i jedna očajna pjesma“ Pabla Nerude, koja se u njegovoj inačici zove „Dvadeset ljubavnih i jedna čemerna“ i ako ga Ministarstvo kulture odluči poduprijeti, ta će zbirka također biti objavljena.

Iako Ivica Jembrih piše podjednako na kajkavskom i štokavskom, struka smatra da su književno vredniji njegovi radovi na kajkavštini, jer kako je napisao književni stručnjak Stjepan Hranjec: „... u njoj je Jembrih pravi, u njoj je svoj, nju, tu materinu rieč gorljivo brani. Ovo nije samo „zbuntana“, gupčevska obrana kaja, nego – jer ne zaboravimo jezik je biće – svega što taj kaj nosi u sebi i priziva: djetinjstvo, dom, huste, polja, cujzeka, mujceke… Svega, dakle, što su književni toposi Ivice Jembriha.

Ana Katarina kao Ivana Orleanska

Od pjesnika iz povijesti jako cijeni Anu Katarinu Zrinski, čije je mučeništvo usporedio s onim Ivane Orleanske. Posvetio joj je zbirku „Od Bosiljeva do Graza“. Naime, ove je godine 390. obljetnica rođenja Ane Katarine.

– Ana Katarina bila je velika mučenica. Puno je propatila, ostala je bez muža, bez brata, bez sina, bez kćerke. Posljednji sin, Adam Zrinski, utopio se, na kraju je završila u Grazu u Schlossbergu u ludnici, gdje su ju i pokopali. Zrinskima sam posvetio mnoga djela – rekao je.

Nikola Leskovar

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.