Davor Bobić: "U ova teška vremena skladam iz inata"

Napisao/la: Igor Čolaković -
Davor Bobić: "U ova teška vremena skladam iz inata" Foto: Arhiva/Krešimir Đurić

Skladatelj Davor Bobić unatoč ovoj teškoj situaciji neumorno sklada. U svojevrsnoj samoizolaciji svakodnevno piše i priprema nove kompozicije. Kaže kako “sklada iz inata“, no i on, kao i većina umjetnika, teško proživljava odvojenost od svoje publike.

- Mislim da je prije svih najteže slobodnim umjetnicima, poglavito umjetnicima koji su živjeli od reprodukcije glazbe, a čiji su koncerti sada otkazani. Surađujem s nizom vrhunskih umjetnika iz cijeloga svijeta i svi su u istoj, iznimno teškoj situaciji. Primjerice, naša proslavljena pijanistica Martina Filjak ostvarila je iznimnu karijeru isključivo preko agenture, nastupala je širom svijeta, a onda je odjednom sve stalo, u potpunosti je zaustavljen sav koncertni život u većem dijelu svijeta. Neke države su doduše, pripremile fond solidarnosti, kao na primjer Njemačka, no bez obzira na to, slobodni umjetnici, koji su cijeli život bili na tržištu, potpuno su izgubili izvor prihoda. Umjetnici su po sebi vrlo senzibilni ljudi i ovu situaciju emotivno vrlo teško prihvaćaju. Potpuno je jasno da će se cijelo tržište kulture bitno poremetiti i trebat će dugo, dugo vremena da se ponovo vrati, ako će se ikada vratiti na onaj nivo koji smo imali prije pandemije. Već sam u više navrata rekao da nas očekuje sasvim novi svijet, novo promišljanje i novi način života, poglavito u kulturi. Čovječanstvo je u svojoj povijesti već mnogo puta bilo suočeno s mnogim krizama, sada smo ponovo u takvoj situaciji. Jako mi se dopala misao velikog estonskog skladatelja Arvo Pärta koji je u jednom intervjuu rekao kako ovu situaciju moramo prihvatiti kao doba - kolektivne korizme i posta. Možda je ovo vrijeme kada se svi moramo osvijestiti. Dugo smo živjeli u vremenu u kojem nisu dominirale duhovne i moralne vrijednosti, jasno je da smo zloupotrebljavali prirodu, možda je sada vrijeme da se zapitamo tko smo, gdje smo i kamo želimo ići. Ovo su vremena s kojima ćemo se teško nositi, no ne smijemo gubiti nadu. Čovječanstvo je uvijek bilo pred velikim izazovima, a ovo je nesumnjivo takav trenutak. Kada sve ovo prođe svijet će se globalno promijeniti, pa će se i umjetnost morati mijenjati, morat će tražiti neke nove izraze. Mi umjetnici morat ćemo se izraziti s onim najboljem što imamo, a to je naše stvaralaštvo. U takvim situacijama ljudski je duh uvijek pronašao novu snagu, stoga vjerujem da ćemo prevladati i ovo teško vrijeme - naglasio je poznati skladatelj s kojim smo razgovarali o aktualnoj situaciji vezanoj uz epidemiju koronavirusom, mogu li online koncerti nadomjestiti susret umjetnika sa svojom publikom, što ga inspirira u ovim vremenima i što će biti s Varaždinskim baroknim večerima.

Umjetnost na respiratoru

Koncerata, neposrednog kontakta umjetnika s publikom, nema već gotovo dva mjeseca. Mogu li online koncerti na digitalnim platformama nadomjestiti susret umjetnika sa svojom publikom?

Mislim da je to tek pokušaj pukog održavanja sustava koji je za nama. Uza svu najbolju moguću volju i optimizam, neposredni kontakt publike s umjetnikom je ono što održava umjetnost. Online prijenosi koncerata su sada nužna improvizacija, pokušaj da umjetnost preživi barem u nekom obliku, no bez ostvarenog kontakta umjetnika i publike umjetnost u konačnici neće imati smisla. Umjetnost oplemenjuje i produhovljuje čovjeka i tako dugo dok se ne vrati taj živi kontakt žive umjetnosti i živog čovjeka bit ćemo prikraćeni za istinski doživljaj umjetnosti. Neke projekcije, primjerice u Njemačkoj, najavljuju da bi na jesen mogao ponovo započeti koncertni život, naravno, pod posebnim uvjetima. Živim, izgaram za taj trenutak. U svojoj karijeri organizirao sam više od tisuću koncerata, i silno mi nedostaje normalan glazbeni život, susret s umjetnicima i njihovom glazbom. Sada mi se čini kao da je umjetnost priključena na respirator, kao i mnogi oboljeli od koronavirusa. No, to je umjetno održavanje umjetnosti. Stoga više od svega iščekujem trenutak kada ću ponovo moći u koncertnoj dvorani dočekati publiku, kada ću moći pružiti ruku glazbenicima, kada ćemo ponovo moći uživati u čaroliji glazbe.

Unatoč svemu ipak skladate. U čemu nalazite motivaciju, što vas inspirira?

Teško je, no ovih dana stvarno puno skladam. Iz inata. Svakodnevno pišem i doista ne pamtim da sam tako intenzivno skladao posljednjih godina kao u ovo vrijeme izolacije. Skladanje me drži, pomaže mi da prebrodim ovo teško vrijeme. U posljednjih mjesec dana napisao sam tri djela, od toga dva orkestralna. Napisao sam obradu međimurske narodne pjesme “Grad se beli preko Balatina”, za violinu i glasovir, završio sam i “Concertino Strossmayer”, prvo djelo u povijesti hrvatske glazbe za tamburu i klasični orkestar, koji sam napisao za Maria Zbiljskog, najboljeg primaša u Hrvatskoj, a koji je trebao izvesti Hrvatski komorni orkestar. Sada radim “Četiri godišnja doba za bajan i gudački orkestar”, djelo koje je trebalo biti izvedeno na otvorenju međunarodnog susreta harmonike u Puli, a koji sam napisao za Miu Grozdanić Ćojbašić. Skladam i djelo “Četiri godišnja doba za flautu i gudački orkestar” za našu flautisticu Melaniju Gradečak i Gudački kvartet Rucner. Svake noći pišem do iza ponoći, imam neku nevjerojatnu energiju. Uskoro ću početi pisati i “Purgar marš” za puhački orkestar, koji skladam za našu Varaždinsku građansku gardu povodom 270 godina osnivanja. Vjerujem da ću konačno početi pisati i karakterističnu Varaždinsku simfoniju za naš Varaždinski komorni orkestar, koju se pripremam pisati već nekoliko godina. U toj simfoniji želim opisati tu karakterističnu, pravu atmosferu Varaždina, kakva je bila u nekim, možda boljim vremenima. Imam energije i nadahnuća, no moram priznati da nisam baš svakoga dana optimist. Svi se teško nosimo sa svakodnevicom, a nas umjetnike u stvaranju često ponese, pa povratak u realnost često nije ugodan.

Kažete da ste sličnu, tešku situaciju već doživjeli u vrijeme studija u Ukrajini?

Svašta sam tamo doživio, pad sovjetskog sustava i rušenje Berlinskog zida, Černobilsku katastrofu. Doslovce smo tri mjeseca bili bez hrane. Imali smo novca, ali se u Kijevu nije moglo kupiti ništa za jelo. Moja supruga Lidija i ja odlazili smo po selima da bismo kupili bilo kakvu hranu. Prošli smo i Domovinski rat i mnoge druge teške trenutke. No, žao mi je da takve situacije moraju proživljavati i naši mladi. Oni su odrasli na internetu i globalizaciji, ova im je situacija nepojmljiva. Želim biti optimist i vjerovati da će sve ovo ipak brzo proći.

Festival VBV-a unatoč svemu - fenomenalan

Hoće li unatoč ovoj krizi biti održane jubilarne 50. Varaždinske barokne večeri i u kojem obliku?

Ovo je još jedna od velikih životnih ironija. Ove godine, u kojoj smo trebali proslaviti pola stoljeća našeg festivala, koji je trebao biti kruna našeg uspjeha, jer smo zadnjih nekoliko godina bili najbolji festival takve vrste u svijetu, kada smo trebali sabrati te plodove uspješnog rada, napustio nas je maestro Vladimir Kranjčević, kojemu smo beskrajno zahvalni za sve što je učinio za Varaždinske barokne večeri i kulturni život Varaždina, a pogodila nas je i epidemija. Već u siječnju napravili smo dramatične rezove u programu, a početkom veljače imali smo novi program s bitnim uštedama, koji je prilagođen ovoj situaciji. U pripremi imamo i treću varijantu, koja se iz ove perspektive čini najizglednijom, u kojoj bi na ovogodišnjem festivalu nastupili samo domaći glazbenici. U programu bi nastupilo samo troje inozemnih glazbenika, među kojima je i Reinhard Goebel, najveće dirigentsko ime barokne glazbe današnjice, ako naravno, dobiju dopusnicu za dolazak u Hrvatsku. No, program festivala u kojem bi nastupili samo naši glazbenici nije samo jedini mogući u ovoj situaciji, nego će biti izvrstan, usudio bih se reći i fenomenalan. Takav festivalski program mogao bi dokazati iznimnu kvalitetu naših glazbenika, našu snagu i mogućnosti. Rujan je na svu sreću još daleko, ali bilo koju varijantu bude moguće izvesti siguran sam da ćemo na 50. Varaždinskim baroknim večerima imati fenomenalan program. Nažalost, zbog epidemije smo morali odustati od koncerata izvan Varaždina. Nadam se da će takav koncentrirani program u Varaždinu biti moguće održati, kao i svečanu akademiju, predstavljanje monografije koju za jubilej priprema Ernest Fišer sa suradnicima te znanstveni simpozij u povodu 50. Varaždinskih baroknih večeri. Optimist sam, mislim da smo u puno boljoj situaciji od ljetnih festivala, i siguran sam da ćemo i ove, jubilarne Varaždinske barokne večeri, na koje smo kao Varaždinci tako ponosni, odraditi na visokoj razini, uz potporu Grada Varaždina, Ministarstva kulture, Varaždinske županije i drugih institucija kao i naših vjernih sponzora te jedinstvenog Kluba mecena.

Redovni ste profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Kako je poučavati glazbu online, bez neposrednog kontakta sa studentima?

Svojim studentima, s kojima komuniciram virtualno, na daljinu, govorim da je on line nastava sada jedina mogućnost. Nastavu moramo održavati, ali je poučavati glazbu tako izuzetno teško. I tu se potvrđuje da bez živog kontakta nema prave umjetnosti. Trebat će nam puno da se ponovo naviknemo na situacije koje su nam ranije bile normalne i samorazumljive. Svojim studentima nastojim dati tračak optimizma, uvjeriti ih da će i ovo proći i da ćemo se možda nakon svega vratiti onoj iskonskoj, pravoj umjetnosti. Možda su ovo vremena u kojima će se i umjetnost pročistiti i nanovo profilirati. Svi ćemo proći katarzu. Život će se s vremenom normalizirati, no ne mogu naravno reći hoće li svijet, pa i umjetnost, nakon svega biti bolji ili lošiji.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.