Svjedoci smo učestalih izmjena i dopuna brojnih zakona koje teško prate i stručnjaci, a kamoli osobe kojima nije u fokusu praćenje promjena pravne regulative.
S odredbama Zakona o zemljišnim knjigama susretnu se prije ili kasnije gotovo svi građani, a najčešće prilikom kupnje ili prodaje nekretnine, pa je korisno upoznati se sa izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama koje su stupile na snagu 10. studenog 2022. godine.
Zakon o zemljišnim knjigama je pravni propis koji regulira na koji su način ustrojene, kako se vode i čuvaju zemljišne knjige, a istim je ujedno uređeno što se sve u njih upisuje, koje vrste upisa postoje, ali je zakonom ujedno regulirano provođenje postupka pred zemljišnoknjižnim sudovima na području Republike Hrvatske.
Glavna novina koju nam donosi izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zemljišnim knjigama je elektroničko vođenje zemljišnih knjiga i podnošenje prijedloga za upis u zemljišne knjige isključivo elektroničkim putem.
Glavna zemljišna knjiga i knjiga položenih ugovora danas se vode isključivo u elektroničkom obliku, obzirom da je ministar nadležan za poslove pravosuđa još u siječnju 2022. godine donio odluku kojom je svim sudovima naloženo da zbirke isprava vode isključivo u elektroničkom obliku navodeći da su za to ispunjeni svi tehnički preduvjeti.
Značajna izmjenu u odnosu na dosadašnje pravno uređenje je činjenica da se svi prijedlozi za upis u zemljišne knjige (primjerice prijedlog za uknjižbu prava vlasništva i sl.) sada mogu podnijeti isključivo elektroničkim putem i to samo putem javnog bilježnika ili odvjetnika koji su obveznici korištenja elektroničke komunikacije sa sudovima.
Dakle, javni bilježnici i odvjetnici kao obveznici korištenja Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (skraćeno nazivan ZIS) za vas mogu podnijeti bilo kakav prijedlog ili uputiti podnesak na zemljišnoknjižni sud, dok građani sami, iako mogu i oni biti korisnici eKomunikacije nisu ovlašteni podnosi takve prijedloge.
Isto tako, građanima nije omogućeno da poštanskih putem podnose prijedloge ili podneske zemljišnoknjižnom sudu, kao što je to dosada bila praksa, a prijedlozi se više neće moći predavati niti neposredno sudovima.
Prednost građanima je da će sada sudske pristojbe biti nešto niže nego što su bile kada su se prijedlozi slali poštom ili predavali neposredno sudu.
Građanima, ali i odvjetnicima i javnim bilježnicima, koji doduše većinom već i koriste ZIS, ostavljen je period prilagodbe, tako da još 3 mjeseca od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o zemljišnim knjigama, prijedloge za upis mogu podnositi neposredno na sudu ili poštanskim putem, ali od 10. veljače 2023. godine svaki zemljišnoknjižni podnesak koji neće biti podnesen elektroničkim putem će se odbaciti.
U pravilu će najveći dio komunikacije sa zemljišnoknjižnim sudovima obavljati javni bilježnici kojima je izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama stavljena obveza da nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, a koja isprava predstavlja temelj za upis u zemljišnu knjigu, podnesu prijedlog za upis u zemljišnu knjigu. Javni bilježnici tu obvezu ne moraju ispuniti samo ako se stranke tome izričito protive.
Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o zemljišnim knjigama uveo je i brojne druge, ali građanima manje značajne novine, koje se uglavnom odnose na vođenje spisa u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima isključivo u elektroničkom obliku, a Zakonom su javni bilježnici ujedno određeni kao povjerenici suda u postupcima osnivanja i obnove zemljišnih knjiga, a uslijedile su određene izmjene koje se odnose na dostavu i sl.
Evidentno je da je cilj zakonodavca olakšati, pojednostavniti, ubrzati i bolje urediti sustav vođenje zemljišnih knjiga, a kako bi građanima bila pružena veća pravna sigurnost, a teret brige oko podnošenja prijedloga i podnesaka zemljišnoknjižnom sudu sada je u potpunosti pao na odvjetnike i javne bilježnike.
