Broj prometnih nesreća svakodnevno se povećava, a često je riječ i o prometnim nesrećama u kojima su sudionici teško ozlijeđeni ili čak dolazi i do smrtnog ishoda. Uzroci prometnih nesreća su raznoliki, od vožnje pod utjecajem alkohola, neprilagođene brzine, nepoštivanja prometnih znakova, loših vremenskih uvjeta, neispravnosti vozila ili pak je riječ o kombinaciji različitih uzroka.
Člankom 226. Kaznenog zakona propisano je da je sudionik u cestovnom prometu koji iz obijesti teško krši propise o sigurnosti prometa vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju izazvanoj:
- trošenjem alkohola uz koncentraciju od najmanje 1,50g/kg alkohola u krvi
- droge ili psihoaktivnih lijekova
- vozeći u zabranjenom smjeru
- pretječući na nepreglednom mjestu kolonu vozila
- vozeći brzinom koja prelazi 50 km/h iznad dopuštene u naseljenom mjestu ili području s naznačenim ograničenjem brzine
te takvim postupanjem izazove opasnost za život ili tijelo ljudi, može biti kažnjen kaznom zatvora do čak tri godine.
Dakle, riječ je o pet osnovnih modaliteta počinjenja gore navedenog kaznenog djela, a pred sudom se u pravilu pomoću različitih vještačenja i na temelju personalnih dokaza donosi odluka u postupku. Vrlo veliki broj slučajeva završava i priznanjem okrivljenika o počinjenju kaznenog djela, a ponekad određeni od tih slučajeva bude tretiran kao prometni prekršaj.
Puno češće kazneno procesuirano djelo je kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu koje čini osoba, sudionik u cestovnom prometu koji kršenjem propisa o sigurnosti prometa prouzroči tešku tjelesnu ozljede druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera.
U tom slučaju izrečena kazna zatvora može biti i do 5 godina, a ako pak je djelo počinjeno iz nehaja kažnjavanje je blaže pa maksimalna izrečena kazna može biti 3 godine. Znatno se strože zatvorske kazne izriču ako je drugoj osobi nastala osobito teška tjelesna ozljeda ili je prouzročena smrt jedne ili više osoba.
Osim gore dva najčešće kažnjavana kaznena djela protiv sigurnosti prometa, Kazneni zakon propisuje i brojna druga kaznena djela sa istim zaštitnim dobrom. Riječ je o kaznenom djelu napada na zrakoplov, brod ili nepokretnu platformu iz članka 223. Kaznenog zakona koji propisuje kažnjavanje onoga tko primijeni silu ili ozbiljnu prijetnju, a sve s ciljem da ostvari vlast nad istima te brojne modalitete počinjenja toga kaznenog djela, primjerice postavljanjem na isti uređaja ili tvari kojima ih se može razoriti ili izazvati šteta.
Potom, Kaznenim je zakonom regulirano i kazneno djelo ugrožavanja prometa opasnom radnjom ili sredstvom koje čini onaj tko učini neuporabljivim ili neuočljivim znak ili napravu koja služi za sigurnost prometa bilo koje vrste pri čemu se strože kažnjava ako je time ugrožen promet ili izazvana opasnost za život ili tijelo ljudi ili imovinu velikih razmjera.
Veliki broj sudionika u prometu na različite načine ugrožava sebe, ali i druge osobe te se propisivanjem brojnih kaznenih djela i iznimno strogih kazni nastoji postići veća sigurnost u prometu, ali i jačanje svijesti o opasnostima kojima neodgovorni vozači izlažu sve sudionike u prometu, od pješaka, motociklista, vozača bicikla i dr.
Osim kaznenih djela, veliki je broj prekršaja koji se u posljednje vrijeme isto tako sve češće kontroliraju, ali i kažnjavaju novčanim, pa čak i zatvorskim kaznama, a sve s ciljem da se stvarno i učinkovito potakne sudionike u prometu na poštivanje propisa, a samim time i smanjenje broja poginulih i teško stradalih u prometu.
