Pitanje rada nedjeljom uvijek je aktualna tema te nerijetko puni novinske stupce. Početkom prosinca 2022. godine, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u saborsku je proceduru ušao Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, a koji se zakon bavi pitanjem uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, pa između ostalog i radnim vremenom u djelatnosti trgovine.
Pitanje uređenja radnog vremena prodajnih objekata uvijek izaziva oprečna mišljenja, s jedne strane trgovaca kojima je u interesu da prodavaonice rade što više vremena radi ostvarenja boljih poslovnih rezultata, a s druge strane interesa radnika kojima je važnije imati i slobodno vrijeme koje mogu provesti sa svojom obitelji ili posvećeni svojim hobijima od dodatne zarade koju mogu ostvariti radom nedjeljom.
Slijedom navedenog, teško je pronaći balans koji bi zadovoljio obje strane, kako poslodavca, tako i radnika. Važno je napomenuti da relativno veliki broj radnika, čak njih 1/3 radi i nedjeljom, pa nije čudno da ovo pitanje uvijek izaziva veliki interes javnosti.
Provedena istraživanja pokazuju da građani uglavnom imaju negativan stav prema radu nedjeljom i uglavnom podržavaju prijedlog da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora. Naravno, nije za zanemariti da radnici vrlo često ne primaju povećanu plaću za rad nedjeljom, niti im prekovremeni rad biva naložen sukladno odredbama Zakona o radu, pa je nezadovoljstvo još jasnije.
Nastojeći regulirati predmetne probleme, novi je Prijedlog da se radno vrijeme prodajnih objekata odredi od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju ne duljem od 90 sati, a trgovcu je omogućeno da sam rasporedi radne sate navedenih dana, s tim da je propisano da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane blagdana.
Kako bi se ipak išlo na ruku i trgovcima, omogućeno im je da sami odaberu 16 nedjelja u godini u kojima im objekti smiju raditi, a tada im je omogućeno da se maksimalno određenom broju radnih sati, odnosno njih 90 doda još 15 radnih sati, dakle ukupno 105 sati, koje onda trgovac može rasporediti od ponedjeljka do nedjelje.
Prijedlog predviđa i iznimke za određene tipove prodajnih objekata, pa se tako zabrana rada nedjeljom ne odnosi na one prodajne objekte koji se nalaza unutar ili su sastavi dijelovi:
- željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila
- benzinskih postaja
- bolnica
- hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
- proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.
Isto tako, gore navedena pravila neće se primjenjivati na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.
Izmjene Zakona o trgovini predviđaju također posebna pravila za kioske koji distribuiraju tisak, kao i za prodavaonice kruha i pekarskih proizvoda, koje bi sukladno novom prijedlogu mogle raditi blagdanima i nedjeljama, ali samo u vremenu od 07:00h do 13:00h.
Poslodavci su obvezani voditi evidenciju radnog vremena za svaku radnju nedjelju i to u obliku pisane isprave ili elektroničkog zapisa, a kada nadležni inspektor provodi nadzor trgovac mu mora dostaviti predmetnu evidenciju, a Porezna uprava mora, ako to zatraži nadležni inspektor, dostaviti podatke koji postoje u sustavu fiskalizacije, a koji se odnose na radnu nedjelju, a radi provedbe inspekcijskog postupka.
Također, s obzirom na uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj mijenjaju se i prekršajne odredbe na način da se iznosi kazni mijenjaju iz kuna u eure.
