Nedavno ste na portalu Varaždinskih vijesti imali prilike čitati o tome što zapravo rade javni bilježnici te se upoznati sa činjenicom da su se u posljednje vrijeme značajno proširile nadležnosti javnih bilježnika. Upravo zbog navedenog, evidentno je da je došlo i do određenih promjena u njihovom poslovanju, opseg poslova se povećao, poslovi su postali brojniji, složeniji i dugotrajniji, brojni uredi su bili prisiljeni zaposliti nove djelatnike, dodatno se educirati i općenito posvetiti se više radu sa strankama, dok se s druge strane vrijednost boda za utvrđivanje javnobilježničkih nagrada nije promijenila od davne 1994. godine.
Zasigurno ste upoznati da je nedavno došlo i do izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u kojem je vrijednost boda povećana sa 10,00 kuna na 15,00 kuna, pa je bilo samo pitanje vremena u kojem će javni bilježnici postati nezadovoljni povećanim troškovima poslovanja, ali i općenito porastom svih drugih troškova i zatražiti revidiranje sustava nagrada za svoje radnje. Jednako kao i odvjetnicima, cijena javnobilježničke usluge formira se sukladno broju bodova koji je propisan za vrijednost određene radnje te se potom taj broj bodova ranije množio sa 10,00 kuna, a sada vrijednost boda iznosi 1,33 eura što zapravo predstavlja samo matematičko preračunavanje iz kuna u eure.
Javnobilježnička tarifa je poprilično složena čak i za one koji su ju dužni svakodnevno primjenjivati, a osobito je nerazumljiva građanima koji se barem jednom u životu susretnu sa potrebom za korištenjem usluga javnog bilježnika te ih uglavnom ne zanima način na koji je izvršen izračun vrijednosti određene usluge, nego ih zanima koliko su u konačnosti novaca dužni izdvojiti za određenu uslugu.
Slijedom navedenog, za sastavljanje javnobilježničkog akta javnom bilježniku pripada nagrada koja ovisi o vrijednosti predmeta službene radnje te to izgleda ovako:
U prijevodu to znači sljedeće, ako vrijednost radnje iznosi primjerice 500,00 eura cijena usluge se izračunava na način da se 25 bodova pomnoži za 1,33 eura te će vas u tom konkretnom slučaju javnobilježnička usluga koštati 33,25 eura.
Ovakvo rješenje nije osobito elegantno jer je evidentno da je riječ o novčanim iznosima koji nisu zaokruženi, lako pamtljivi i građanima je vrlo teško stvoriti sliku o tome koliko će ih u konačnosti usluga koštati. Vjerojatno bi puno lakše i transparentnije bilo kada bi se vrijednost predmeta službene radnje odredila u okruglim ciframa, pa bi tako izračun bio znatno lakši i lako bi se zapamtili razredi, a osobito ako se uzme u obzir da je građanima, ali i djelatnicima u javnom bilježništvu još uvijek teško odmah preračunati koliko primjerice iznosi 39.816,84 eura u kunama.
Što sve navedeno u konačnosti znači za građane i koliko će uistinu poskupjeti cijena usluga javnih bilježnika? Prosječno će cijena usluga biti veća za oko 25%, ali sve ovisi o tome koja će vam usluga biti potrebna. Već smo ranije pisali da je ukinuta mogućnost građanima da sami podnose prijedloge zemljišnoknjižnim sudovima, nego to sada mogu isključivo putem javnog bilježnika ili odvjetnika, a kod javnog bilježnika je ta usluga do sada koštala 10, 64 eura, a sada bi trebala koštati 13,30 eura. S druge pak strane neke usluge poskupljuju i znatno više poput primjerice deponiranja novca izvan javnobilježničkih ureda, ali ta usluga je ionako korištena od vrlo uskog kruga stranaka.
Sve u svemu, građani će najvjerojatnije biti suočeni sa još jednim povećanjem cijena i to od rujna 2023. godine, a sve pod uvjetom da prođe prijedlog Vlade o javnobilježničkim tarifama koji je trenutno u javnom savjetovanju.
