Svakodnevno smo svjedoci velikog broja kaznenih djela počinjenih na štetu ženskih osoba koje su najčešće u bliskom srodstvu s počiniteljem, bilo da je riječ o ženama ili izvanbračnim partnericama počinitelja, a nerijetko su žrtve i majke, sestre ili druge bliske srodnice.
S obzirom na to da dosad predviđene mjere nisu uspjele suzbiti nasilje u obitelji, a osobito nasilje nad ženama, a s ciljem jačanja zaštite žrtava predmetnih kaznenih djela, trenutno je u postupku savjetovanje sa zainteresiranom javnošću vezano za izmjenu i dopunu Kaznenog zakona u smjeru uvođenja samostalnog kaznenog djela - teško ubojstvo bliske ženske osobe.
Članka 111. a Kaznenog zakona trebao bi glasiti "Tko ubije blisku žensku osobu, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zakona." Kazna dugotrajnog zatvora sukladno Zakonu ne može biti kraća od dvadeset jedne godine niti dulja od četrdeset godina.
U obrazloženju ciljeva izmjena i dopuna Kaznenog zakona navodi se da je u promatranom razdoblju od 2020. godine do 2023. godine zabilježeno 11 pravomoćnih presuda za kazneno djela teško ubojstvo bliske osobe koje je počinitelj ranije zlostavljao, a u 9 slučajeva su žrtve bilo žene. U 6 od tih 9 slučajeva riječ je o ubojstvu partnerice, a u 3 slučaja sinovi su ubili svoje majke.
Unatoč dobroj namjeri zakonodavca da unaprijedi zakonodavni okvir zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, postavlja se pitanje je li ovakvo predloženo zakonodavno rješenje u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, Zakonom o ravnopravnosti spolova, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, ali i drugim propisima?
Općepoznato je i laicima da Ustav propisuje jamstvo prava na život, ali ujedno propisuje da su svi pred zakonom jednaki i da je zabranjena diskriminacija po bilo kojoj osnovi. Ovakvim zakonskim uređenjem slabiju kaznenopravno zaštitu dobivaju muškarci ubijeni od strane žena, ali i druge ženske osobe ubijene od strane muškaraca koje se sukladno zakonskoj definiciji ne mogu smatrati bliskim osobama.
Aktualno uređenje propisuje da su bliske osobe članovi obitelji, bivši bračni ili izvanbračni drug, bivši životni partner ili neformalni životni partner, sadašnji ili bivši partner u intimnoj vezi, osobe koje imaju zajedničko dijete i osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu.
Je li samim time život osobe koja jest ženska osoba, ali nije bliska počinitelju, manje vrijedan u slučaju ubojstva i takvo postupanje treba blaže kazniti?
Osim donekle spornog prijedloga izmjene i dopune Kaznenog zakona opisanog ranije, nastoje se uvesti i druge novine, primjerice prijedlog je da se uvede novo kazneno djelo "Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje", detaljnije se precizira zakonski opis kaznenog djela nasilja u obitelji da bi se lakše razgraničilo kazneno djelo od prekršaja koji propisuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, potom mijenja se zakonski opis kaznenog djela nametljivo ponašanje i to na način da se briše dio koji je propisivao da bi se ponašanje moralo vršiti ustrajno i kroz dulje vrijeme da bi se to smatralo kaznenim djelom.
Predlaže se pooštravanje kazni za kazneno djelo silovanja, a ujedno se predlaže propisivanje minimalne udaljenosti koju sud može odrediti prilikom izricanja sigurnosne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, a ispod koje se osuđenik ne smije približiti žrtvi, na najmanje 50 metara.
Nadalje, prijedlog je proširiti krug kaznenih djela za koje neće postojati zastara kaznenog progona, pa je tako prijedlog da zastara neće postojati i za novo kazneno djelo teško ubojstvo bliske ženske osobe.
Slijedom navedenog, evidentno je da zakonodavac nastoji poručiti da se u Republici Hrvatskoj nasilje prema ženama neće uzimati zdravo za gotovo i da će se nastojati svaki oblik obiteljskog nasilja adekvatno i strogo sankcionirati, za što postoji i suglasnost javnosti koja oštro osuđuje obiteljske nasilnike i u konačnosti silovatelje i ubojice.
