Ako ste nekome darovali neku stvar, bilo pokretnu ili nepokretnu, a nakon nekog vremena ste požalili zbog učinjenog darovanja, Zakon o obveznim odnosima predviđa određene mogućnosti opoziva darovanja, odnosno mogućnosti da tražite povrat darovanog ili povrat vrijednosti darovane stvari, naravno pod točno predviđenim zakonskim uvjetima.
Darovanje se može opozvati (tražiti povrat dara, a ako povrat nije moguć – vraćanje vrijednosti dara) zbog osiromašenja darovatelja i zbog nezahvalnosti osobe kojoj ste darovali pokretnu ili nepokretnu stvar, a darovanje možete opozvati isključivo pisanom izjavom koju morate uputiti osobi koju ste darovali, te pritom vaš potpis na takvoj izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika, a ograničeni ste i rokom u kojem možete tražiti povrat darovanog; pa tako povrat imate pravo zatražiti u roku od godine dana od kada ste saznali za razloge opoziva.
Županijski sud u Varaždinu je u odluci iz 2016. godine utvrdio sljedeće: "Ako darovatelju nije dostavljena pisana izjava o opozivu ugovora o darovanju na kojoj je ovjeren potpis darodavca po javnom bilježniku, tada takva izjava ne proizvodi pravni učinak opoziva ugovora o darovanju". Ključno je, dakle, paziti na formu u kojoj vršite opoziv darovanja koja mora zadovoljavati gore navedene uvjete.
Ako se odlučite na traženje povrata dara ili njegove vrijednosti jer ste osiromašili u toj mjeri da više nemate sredstva niti za svoje nužno uzdržavanje, a nalazite se u situaciji da nemate niti bliske srodnike koji su vas dužni uzdržavati, važno je za početak provjeriti nalazi li se vaš dar još uvijek u imovini osobe kojoj ste ga darovali i u kakvoj je materijalnoj situaciji osoba koju ste darovali, budući da pravo na opoziv gubite ako je obdarenik i sam u teškoj financijskoj situaciji koja onemogućuje uzdržavanje njega i njemu bliskih srodnika.
Isto tako, ako se obdarednik ponudi da doprinosi uzdržavanju darovatelja, naravno u granicama opravdanih potreba, vi kao darovatelj nemate pravo od njega tražiti povrat dara. Županijski sud u Varaždinu je 2012. godine odlučujući o opozivu darovanja zbog osiromašenja donio odluku sljedećeg sadržaja: "Tužitelj koji je svojom slobodnom voljom i vlastitom odlukom raskinuo redovni radni odnos kod poslodavca zbog čega je izravno ugrozio egzistenciju svoje maloljetne djece i lišio sebe jedinog kontinuiranog novčanog prihoda, ne može opozvati darovanje zbog vlastitog osiromašenja budući se isključivo svojim postupcima doveo u oskudicu". Dakle, ako ste se namjerom ili grubom nemarnošću doveli u tešku materijalnu situaciju, nemate opravdani razlog da tražite povrat darovanog.
Drugi razlog zbog kojeg možete zahtijevati opoziv darovanja je gruba nezahvalnost obdarenika. Pritom je teret dokazivanja grube nezahvalnosti na osobi koja podnosi tužbu, što znači da ona osoba koja tvrdi da je obdarenik učinio neko kažnjivo djela prema osobi od koje je primio dar ili prema članovima njegove obitelji, to mora i dokazati u postupku pred sudom. Primjera radi, Županijski sud u Bjelovaru je u odluci iz 2007. godine odlučio na sljedeći način: "Radi se o nezahvalnosti i to gruboj kada obdarenik darovateljici, inače bolesnoj od karcinoma, govori "neka crkne", "rakašica" itd., koja opravdava opoziv ugovora o darovanju".
U svakom će pojedinačnom slučaju sud utvrđivati može li se neko ponašanje smatrati grubom nezahvalnošću, što pojednostavljeno znači da će isto ponašanje obdarenika ponekad značiti grubu nezahvalnost, a u nekom drugom ipak ne.
Brojni primjeri iz sudske prakse govore u prilog tome da je vrlo teško ishoditi povoljnu presudu u povodu tako pokrenutog spora, stoga prije darovanja dobro promislite o svojoj odluci kako svoj dar ne bi morali potraživati natrag u sudskom postupku.
