Svakodnevno se u medijima mogu pročitati brojni članci koji govore o problemima u obiteljskim zajednicama, a koji slučajevi nerijetko završavaju tragičnim posljedicama.
Brojna djeca su od strane roditelja izložena obiteljskom nasilju, prijetnjama, zanemarivanju, alkoholizmu i dr., te u određenim slučajevima pravi koraci nisu na vrijeme poduzeti od strane nadležnih institucija.
Obiteljski zakon predviđa brojne mjere koje može odrediti Hrvatski zavod za socijalni rad, ali i sud ako se utvrdi da su osobna prava i dobrobit djeteta ugroženi u obitelji. Za svaku od mjera koje može odrediti Zavod i sud točno su propisane pretpostavke koje moraju biti ispunjene.
Hrvatski zavod za socijalni rad može odrediti sljedeće mjere:
- žurnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji
- upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu
- mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi nad djetetom
- mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu
U nadležnosti su suda druge mjere, koje su po svojim posljedicama strože od mjera koje može odrediti Hrvatski zavod za socijalni rad. Sud može privremeno povjeriti dijete drugoj osobi, najčešće udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, može zabraniti roditelju da se približava djetetu, oduzeti roditelju pravo na stanovanje s djetetom, dijete koje ima probleme u ponašanju može povjeriti udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi, a kao krajnju mjeru roditelje se može i lišiti prava na roditeljsku skrb.
Svaka od pobrojanih mjera može se izreći samo u točno propisanim situacijama koje predviđa Obiteljski zakon, a najteža od svih je lišenje prava na roditeljsku skrb koje se lišenje provodi u izvanparničnom postupku kad se utvrdi da roditelj (ili roditelji) zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava.
Ako je roditelj napustio dijete, ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji, ako su mentalne sposobnosti roditelja toliko ograničene da trajno ne može ostvarivati roditeljsku skrb ili ako iz izvješća Hrvatskog zavoda za socijalni rad proizlazi da roditelj nije poštovao njihove mjere, odluke ili upute, odnosno da i nakon tih provedenih mjera od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad postoji opasnost od povratka djeteta u obitelj, tj. da postoji opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj možemo govoriti o tome da su ispunjeni uvjeti za lišenje prava na roditeljsku skrb.
Prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb sudu može uputiti jedan od roditelja (ako kod drugog roditelja postoji neki od gore navedenih razloga), samo dijete, ali najčešće to čini Hrvatski zavod za socijalni rad ili državni odvjetnik za mladež. Za vrijeme trajanja postupka, koji se često zna odužiti, sud ima mogućnost odrediti mirovanje roditeljske skrbi kao privremenu mjeru i to po službenoj dužnosti.
Ukoliko sud tijekom trajanja postupka utvrdi da su ispunjeni uvjeti za lišenje prava na roditeljsku skrb to znači da će roditelj izgubiti sva prava koja proizlazi iz roditeljske skrbi te će tek iznimno sud dopustiti ostvarivanje osobnih odnosa, odnosno susrete i druženja roditelja i djeteta. Roditelju ostaje jedino obveza da plaća uzdržavanje za dijete.
Jednom kada dijete bude posvojeno više nema mogućnosti ostvarivanja osobnih odnosa, ali niti dužnosti plaćanja iznosa uzdržavanja.
Iako se čini da nakon lišenja prava na roditeljsku skrb nema povratka, predviđena je zakonska mogućnost roditelja da traži vraćanje prava na roditeljsku skrb ako su prestali razlozi zbog kojih je do lišenja došlo, ali pod uvjetom da dijete nije u međuvremenu posvojeno.
