Sve veći broj ljudi odlučuje se svoj godišnji odmor provesti u kampu i kultura kampiranja za mlade je posljednjih godina u znatnom porastu. Za određeni broj ljudi nema ništa ljepše nego putovati u prijevoznom sredstvu koji im kasnije služiti i za boravak i noćenje, a na taj se način postiže znatna ušteda na troškovima smještaju, a prednost je i sloboda koju pruža takav način ljetovanja.
Ali nije svako “slobodno” i “napušteno” mjesto ili parking pogodno za kampiranje, a često smo i sami svjedoci da ljudi jednostavno okupiraju određeno područje i koriste ga upravo za kampiranje. Naravno da je pravo uplelo svoje prste i u područje kampiranja pa je tako Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti definirano što se smatra kampiranjem na način da je isto definirao kao boravak pod šatorom, u kamp- kućici, kampprikolici, pokretnoj kućici, autodomu (kamper) i drugoj odgovarajućoj opremi za smještaj na otvorenom prostoru, kao i kampovima u domaćinstvu i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U određenim iznimnim slučajevima ipak je dozvoljeno i organiziranje kampiranja izvan kampova, i to primjerice kada se održavaju sportske, kulturno-umjetničke i druge slične manifestacije, a u takvim slučajevima gradovi i općine određuje na kojim je to mjestima dozvoljeno i pod kojim uvjetima. U svim drugim slučajevima zakonom je propisana izričita zabrana kampiranja izvan kampova i gore navedenih mjesta koje je odredila jedinica lokalne ili područne samouprave.
Državni inspektorat se pobrinuo da se vrši i nadzor nad primjenom zakonskih odredaba, odnosno turistički inspektori su osobe ovlaštene da provode nadzor nad time postoji li određeni broj ljudi koji kampira izvan kampa odnosno posebnog mjesta određenog za kampiranje, a osim njih taj posao mogu vršiti i komunalni redari. Ne samo da su turistički inspektori i komunalni redari ovlašteni provoditi nadzor nad primjenom zakonskih odredaba nego imaju i mogućnosti podnijeti optužni prijedlog ili izdati prekršajni nalog pa čak i naplatiti kaznu na licu mjesta, odnosno mjestu na kojem ste izvršili prekršaj.
Kazna za počinjeni prekršaj i nije tako beznačajna, pa vas tako u slučaju da kampirate izvan kampa i prostora određenih za kampiranje komunalni redar i turistički inspektor mogu kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 kuna do 10.000,00 kuna, a obzirom da je došlo do promjene službenog sredstva plaćanja sada se kazne preračunate u euro kreću u rasponu od 199,08 eura do 1.327,23 eura. Dakle, ne samo da ćete uštedjeti na plaćanju smještaja nego bi Vas mogla dočekati i znatno visoka novčana kazna ako po svojoj volji i nahođenju odaberete mjesto koje vam se sviđa za kampiranje, a isto je primjerice zemljište u nečijem privatnom vlasništvu.
Ali ne samo da su gore navedene osobe ovlaštene kazniti vas novčanom kaznom, već imaju i druge zakonske mogućnosti za sankcioniranje vašeg postupanja, pa vam mogu i zabraniti kampiranje na rok od 60 dana, a isto tako će vam odmah pečaćenjem kamp-opreme ili na drugi pogodan način onemogućiti daljnje kršenje propisa.
I sami ste zasigurno nedugo čitali članke na internetu u kojima su građani negodovali jer su na jednom poznatom zagrebačkom parkingu kamperi zapravo pretvorili područje namijenjeno za parkiranje u improvizirani kamp. Dakle, vrlo jeftino su platili parkiranje, a potom su istraživali grad i na taj način znatno uštedjeli na izletu, a osobito ako se uzme u obzir da u špici sezone na obali cijene parcele u poznatijim i bolje uređenim kampovima iznose čak do 150,00 eura. A opravdano je postaviti pitanje kako stati na kraj navedenom ako kamperi uredno plate dnevnu parkirnu kartu i tako dan za danom, a ostavljaju smeće i nered iza sebe. Tu svakako treba uzeti u obzir i otežanu mogućnost
izricanja i naplate kazne strancima koji nemaju OIB, ne razumiju jezik na kojim bi im se izdao prekršajni nalog, pa jedino što preostaje nadležnima da snagom svog autoriteta pokušaju spriječiti ovakvo daljnje postupanje. Do pronalaska boljeg rješenja.
