Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je stupio na snagu 01.01.2023. godine uvedene su poprilično značajne promjene u reguliranju prava i obveza iz radnog odnosa, a u ovome ćemo se članku osvrnuti samo na neke zanimljivije.
Mogućnost radnika da zatraži sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme
Pravo radnika koje dosad nije bilo regulirano odredbama Zakona o radu je pravo radnika koji najmanje šest mjeseci radi kod istog poslodavca i kojem je razdoblje probnog rada završilo, da zatraži od poslodavca sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a poslodavac ima obvezu takav zahtjev razmotriti.
Ako poslodavac nije u mogućnosti ponuditi sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme mora radniku o tome dostaviti obrazloženo očitovanje u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva, a radnik može isti zahtjev podnijeti ponovno u bilo kojem momentu, ali mu je poslodavac dužan dostaviti očitovanje ako je od prethodno podnesenog zahtjeva proteklo najmanje šest mjeseci.
Ugovaranje i trajanje probnog rada
U glavnini je institut probnog rada ostao nepromijenjen, ali su dodane određene zakonske odredbe radi detaljnijeg reguliranja određenih situacija pa je tako i dalje propisano da probni rad ne smije trajati dulje od šest mjeseci, ali iznimno, razdoblje u kojem je određen probni rad može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust, ali i u tom slučaju ukupno trajanje probnog rada prije i nakon prekida ne može biti duže od šest mjeseci.
Uvedena je i odredba kojom je predviđeno da se radniku zbog nezadovoljavanja na probnom radu može otkazati ugovor tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Regulirano je i pitanje probnog rada kod ugovora o radu na određeno vrijeme na način da trajanje probnog rada u tom slučaju mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla.
Plaćeni dopust po osnovi darivanja krvi
Već je ranije bilo regulirano da radnik po osnovi darivanja krvi ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodni dan koji koristi na dan darivanja krvi, osim ako nije drugačije uređeno. Ta odredba ostala je i dalje na snazi, ali je sada regulirana u nekoliko stavaka sa određenim dopunama pa tako radnik pravo na jedan plaćeni slobodni dan po toj osnovi ostvaruje na sam dan darivanja ili prvi idući radni dan, ako naravno ne postoji drugačije uređenje primjerice predviđeno ugovorom o radu i sl.
Sada se darivanjem krvi smatra i darivanje krvnog sastojka za pripremu krvnog pripravka namijenjenog za transfuzijsko liječenje, koje se provodi prema pozivu koji je ovlaštena ustanova, u skladu s posebnim propisom, uputila osobno davatelju krvi. Uvedena je obveza radnika da, ako je to moguće, obavijesti poslodavca tri dana unaprijed o namjeri darivanja krvi.
Neplaćeni dopust
Pitanje neplaćenog dopusta prije je bilo vrlo šturo regulirano, u samo dva članka i to na način da je poslodavac mogao radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust, a sva prava i obveze iz radnog odnosa za to vrijeme su mirovala.
Sada je dodana zakonska odredba kojom je previđeno da radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje za pružanje osobne skrbi i to one skrbi koju pruža članu uže obitelji ili osobi koja živi u istom kućanstvu i kojoj joj je potrebna zbog ozbiljnog zdravstvenog razloga. Previđeno je pravo poslodavca da zatraži od radnika dokaz o postojanju ozbiljnog zdravstvenog razloga.
Odsutnost s posla
Svakako jedna od zanimljivih novina Zakona o radu predviđa institut odsutnosti s posla koji je reguliran na način da radnik ima pravo na odsutnost s posla jedan dan u kalendarskoj godini kada je zbog osobito važnog i hitnog obiteljskog razloga uzrokovanog bolešću ili nesretnim slučajem prijeko potrebna njegova trenutačna nazočnost, s time da se glede stjecanja prava iz radnog odnosa vrijeme odsutnosti smatra vremenom provedenim na radu.
Ovo su samo neke od brojnih izmjena i dopuna uvedenih u Zakon o radu pa je preporuka da se i poslodavci i radnici na vrijeme upoznaju sa svojim pravima i obvezama kako bi se izbjegli potencijalni sporovi proizašli iz nepoznavanja zakonske regulative.
