Godina 2025. donosi svijet na povijesnu prekretnicu. Dok globalni akteri navigiraju složenim izazovima koji oblikuju geopolitički, ekonomski, tehnološki i klimatski krajolik, Hrvatska se suočava s realnošću da ove globalne turbulencije imaju izravan utjecaj na njezinu budućnost.
Pitanje koje se postavlja jest: trebamo li biti zabrinuti?
Geopolitička nestabilnost i njezin utjecaj na Hrvatsku
Geopolitički sukobi nastavljaju dominirati svjetskom pozornicom. Američki predsjednički izbori i mogući povratak Donalda Trumpa mogli bi donijeti značajne promjene u američkoj vanjskoj politici. Stabilnost američke potpore NATO-u od presudne je važnosti za Europu, osobito u svjetlu rata u Ukrajini, koji ostaje kritični sigurnosni izazov za regiju. Hrvatska, smještena na rubu Europske unije, osjeća ekonomske posljedice ovog sukoba kroz energetsku nesigurnost i rast cijena.
Istovremeno, tenzije između SAD-a i Kine oko Tajvana prijete globalnim lancima opskrbe, što dodatno pogađa hrvatsku industriju koja ovisi o uvozu tehnoloških komponenti. Sukobi na Bliskom istoku stvaraju dodatne rizike za energetsku stabilnost i potiču migracijske valove koji bi mogli utjecati na Hrvatsku kao članicu EU.
Ekonomski izazovi ostaju neizbježni
Suvremeni ekonomski izazovi nisu samo niz problema, već dinamički splet čimbenika koji oblikuju svakodnevni život, stabilnost tržišta i globalne odnose. Inflacija je postala globalna prijetnja, nagrizajući kupovnu moć građana i destabilizirajući gospodarstva. Rast troškova života povećava društvene nejednakosti, smanjuje povjerenje potrošača i ugrožava srednju klasu.
Problemi u globalnim lancima opskrbe dodatno naglašavaju ranjivost svjetske ekonomije. Pandemija je razotkrila slabosti tih lanaca, a trenutačne borbe za njihovu stabilizaciju pokazuju koliko su ovi sustavi osjetljivi na nepredvidive krize. Rastuća moć digitalnih valuta postavlja nove izazove pred tradicionalne ekonomske sustave, zahtijevajući međunarodnu koordinaciju za uravnoteženje inovacija i stabilnosti.
Unatoč ovim izazovima, Hrvatska ima priliku za transformaciju gospodarstva redefiniranjem otpornosti i stvaranjem sustava prilagođenih globalnim promjenama.
Tehnološka evolucija također nosi svoje rizike
Razvoj umjetne inteligencije obećava transformaciju društva, ali nosi i izazove poput narušavanja privatnosti, etičkih dilema i gubitka radnih mjesta. Hrvatska, koja teži digitalnoj transformaciji, mora ulagati u edukaciju i pripremu radne snage za tehnološke promjene. Istovremeno, pitanja kibernetičke sigurnosti postaju prioritet, jer povećana digitalizacija donosi i veću izloženost prijetnjama.
Ulaganja u inovacije poput kvantnog računarstva i biotehnologije mogu stvoriti prilike za revitalizaciju hrvatskog gospodarstva. Hrvatska ima potencijal postati regionalni lider u ovim sektorima ako strateški pristupi razvoju i implementaciji novih tehnologija.
Demografski i migracijski pritisci dodatno kompliciraju sliku
Demografsko starenje i migracijski valovi stvaraju značajne izazove za Europu, a Hrvatska nije iznimka. Migracije potaknute sukobima i klimatskim promjenama dodatno opterećuju postojeće sustave, dok smanjenje radne snage prijeti gospodarskom rastu i stabilnosti mirovinskog sustava.
Najveći potencijal za preokret leži u povratku iseljene dijaspore. Povratnici donose kapital, znanje i globalne poslovne modele koji mogu revitalizirati lokalne zajednice. Njihov povratak može otvoriti nova radna mjesta, unaprijediti tržište rada i pridonijeti održivosti zdravstvenog i mirovinskog sustava. Ključne mjere uključuju pojednostavljenje birokratskih procesa, uvođenje poticaja za povratnike te jačanje suradnje s dijasporom.
Klimatske promjene ostaju egzistencijalna prijetnja
Ekstremni vremenski događaji, od poplava do suša, već su pogodili Hrvatsku, ukazujući na potrebu za boljom infrastrukturnom pripremom. Energetska tranzicija, usmjerena na obnovljive izvore energije, postaje neizbježna.
Hrvatska ima potencijal iskoristiti svoje prirodne resurse za postizanje energetske neovisnosti, ali to zahtijeva strateška ulaganja. Globalni napori za smanjenje emisija CO2 također traže prilagodbu domaćih politika, uključujući poticanje održive poljoprivrede i turizma.
Odlučnost umjesto zabrinutosti
Godina 2025. donosi izazove, ali i prilike. Hrvatska ima šansu, usklađujući svoje strategije s globalnim promjenama, graditi održivu i prosperitetnu budućnost. Ključ leži u pravovremenom prepoznavanju rizika i proaktivnom djelovanju, kako na domaćem tako i na međunarodnom planu. Umjesto da budemo zabrinuti, trebamo biti odlučni.
