Ljetno vrijeme donosi neke opasnosti za zdravlje pa je potrebno poduzeti mjere osobne zaštite i spriječiti moguće komplikacije.
Opasnosti proizlaze iz povećanog UV zračenja i njegovom štetnom učinku na kožu, izloženosti tijela dulje vrijeme visokim temperaturama, osobito uz povećanu vlažnost zraka te iz vremenskih uvjeta koji pogoduju razmnožavanju bakterija u hrani te povećanoj mogućnosti trovanja hranom, odnosno zaraze uzročnicima crijevnih zaraznih bolesti, što može produbiti stanje dehidracije i prouzročiti nedostatak vode i elektrolita u organizmu, čemu smo posebno skloni ljeti.
Voće i povrće
Koje su to temeljne preporuke za zaštitu od vrućine da bi se smanjili rizici za ljudsko zdravlje te smjernice o prilagodbi prehrane u ljetnim mjesecima, pitali smo mr. Irenu Stipešević Rakamarić, dr. med. spec. javnog zdravstva, voditeljicu službe javnog zdravstva i zamjenicu ravnatelja ZZJZ Varaždinske županije.
- Dobro je ljeti općenito jesti manje, a češće. Valja povećati unos namirnica s većim udjelom vode, a to su voće i povrće. Zbog oksidativnog stresa, kojem smo izloženi zbog povećanog UV zračenja, dobro je jesti što više namirnica bogatih antioksidansima, beta-karotenom, antocijaninima i likopenom te biljnim vlaknima, a koje se nalaze u crvenom bobičastom voću, malinama, borovnici, jagodama, lubenici, dinji, breskvama. Od povrća treba jesti svježe rajčice, krastavce, zelenu salatu, piti voćne i povrtne sokove, kao što je sok od mrkve, rajčice ili limunada. Voće je najbolje konzumirati u zasebnom obroku jer je na taj način najbrže probavljivo pa je idealno za međuobrok, napominje sugovornica.
Voće i povrće je, nadalje, bogato kalijem, koji se ljeti pojačano gubi, a povećan unos namirnica bogatih kalijem povoljno djeluje na krvni tlak.
- Od mesa treba birati nemasno, lešo kuhano, a povećati unos ribe, po mogućnosti bijele - navodi Stipešević Rakamarić, dodajući da, ako se konzumira plava riba, treba biti siguran da je svježa, zbog potencijalnog trovanja plavom ribom, (skombrotoksizma) koje nastaje kada se u plavoj ribi izloženoj Suncu i vrućini stvara histamin. Nemasni mliječ- ni proizvodi, jogurt, kefir i acidofilno mlijeko, kako napominje, važni su zbog obnove bakterijske flore koja može biti narušena kroz ljetne mjesece crijevnim infekcijama, odnosno alimentarnim toksinima zbog lakšeg kvarenja hrane.
Izbjegavati “zimska jela”
- Suhomesnate proizvode treba izbjegavati jer su i inače nezdrava namirnica - upozorava sugovornica, dodajući da sadržavaju karcinogene nitrozamine koje je SZO stavila na popis karcinogenih još prije dvije godine, ali ljeti dodatno budući da obiluju solju te traže dodatan unos tekućine, a organizam je ionako sklon dehidraciji.
Takozvana zimska jela, kao što su gulaš, sarma, ćufte, masno meso, masni zreli sirevi i drugo, visokokalorične su namirnice koje dodatno zagrijavaju organizam, tim više što se jedu topli, a i skloni su kvarenju.
- Kuhanu hranu treba hladiti u hladnjaku i ne ostavljati je na sobnoj temperaturi, također i većina lijekova je postojana na temperaturi do 25 stupnjeva C pa je dobro i njih držati u hladnjaku. Kuhane žitarice dobro je odmah ohladiti u hladnjaku te konzumirati hladna, kao dodatak salatama. Treba izbjegavati alkohol koji potencira dehidraciju, odnosno u tom stanju ima potentniji učinak na mozak. Izbjegavati treba i gazirana slatka pića, odnosno kofein, koji djeluje i kao diuretik te ubrzava metabolizam, čime se organizam dodatno zagrijava, napominje. Valja sa sobom nositi tekućinu, najbolje rashlađenu vodu, a količinu popijenog treba prilagoditi intenzitetu fizičke aktivnosti kroz dan.
Vanjsko hlađenje je moguće i češćim tuširanjem mlakom vodom, odnosno hladnim oblozima. Kožu treba zaštiti kremama s dovoljnim zaštitnim faktorom, a djecu nikako ne ostavljati u automobilu za vrijeme velikih vrućina.
Tekućinu kroz dan treba nadoknaditi mahom kroz unos čiste, hladne vode i prirodnih ili blago zaslađenih sokova poput limunade te lagane, povrtne i po mogućnosti hladne juhe, kako bi se nadoknadili i elektroliti izgubljeni znojenjem.
Disbalans u nadoknadi tekućine može dovesti do ozbiljnog elektrolitskog disbalansa, odnosno hiponatremije, što se obično viđa kod sportaša koji obilno piju čistu vodu tijekom treninga. Plivanje, bilo u moru ili bazenu, navodi kao idealnu rekreaciju ljeti.
- Ostale vrste treba vremenski planirati koliko god je moguće u ranim jutarnjim ili večernjim satima kada je temperatura zraka niža, uz paralelnu nadoknadu vode, po mogućnosti izotoničnim napitcima, zaključuje.
Rizik za starije, djecu, trudnice
Pod povećanim rizikom od komplikacija izazvanih visokim vanjskim temperaturama, prema riječima sugovornice, osobe su starije od 65 godina, trudnice, dojenčad i mala djeca, samci, kronični bolesnici.
– To su i osobe koje boluju od dijabetesa, srčani bolesnici i oni s visokim tlakom, psihički bolesnici i drugi kronični bolesnici jer zbog svoje bolesti imaju smanjenu mogućnost prilagodbe na toplinski val, a s druge strane uzimaju lijekove koji mogu dodatno onesposobiti te prilagodbene mehanizme.Zbog toga nikako ne treba prekinuti njihovu terapiju, već te osobe i njihovi bližnji moraju imati dodatni oprez i poduzeti mjere vanjskog hlađenja - navodi Irena Stipešević Rakamarić, dodajući da su također pod posebnim rizikom i građevinski radnici i poljoprivrednici te turistički djelatnici koji svoju djelatnost obavljaju izloženi suncu i vrućini kroz duži period dana.
