Na znanstveno - stručnom skupu koji su u povodu obilježavanja 30. obljetnice oslobođenja Varaždina u palači Herzer, u srijedu, 22. rujna, organizirali varaždinski Zavod za znanstveni rad HAZU, Varaždinska županija, Grad Varaždin i Gradski muzej, naši ugledni povjesničari istaknuli su iznimnu ulogu Varaždina u Domovinskom ratu, koja još uvijek nije valorizirana.
- Rat za vojarne, kako zovemo razdoblje u kojem su zapriječene vojarne diljem Hrvatske i iz kojih je preuzeto naoružanje hrvatske Teritorijalne obrane, koje je bilo zapljenjeno već u svibnju 1990. godine, ima presudnu ulogu za obranu Hrvatske 1991. Posebnu ulogu u ratu za vojarne imao je Varaždin i razoružanje 32. Korpusa nakon borbenih djelovanja. S tim naoružanjem je obranjena Hrvatska. Tu, 1991. godinu, mnogi će proglasiti svetom, temeljnom godinom stvaranja Hrvatske. Iako je taj proces započeo još 1990., te je godine došlo do otvorene agresije JNA i srpskih snaga na Hrvatsku, kojoj se ne bi bilo moguće oduprijeti bez naoružanja. Kako je Kadijević proklamirao, cilj im je bila praktično cijela Hrvatska, jer on izrijekom navodi da „treba doći do Varaždina i Čakovca“. Jasna je bila namjera da spoje snage, deblokiraju vojarne i praktično okupiraju Hrvatsku. Zato je rat za vojarne jedan od ključnih događaja u Domovinskom ratu, koji je premalo naglašen u našoj literaturi. Uloga Varaždina iznimna je, jer je ovdje zarobljena najveća formacija neprijateljskih snaga u rujnu 1991. Bez oružja iz Varaždina neprijatelj ne bi bio zaustavljen - istaknuo je na znanstveno - stručnom skupu o varaždinskim danima rata doc. dr. sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno- dokumentacijskog centra.
O međunarodnim okolnostima u vrijeme borbe za Varaždin govorio je vojni analitičar Igor Tabak, dok je dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj varaždinskog Zavoda za znanstveni rad, istaknuo značaj varaždinske pobjede nad 32. korpusom.
- Taj dan, 22. rujna 1991. godine, povijesno je važan za Varaždin, ali i za povijest Domovinskog rata, jer je zahvaljujući oružju koje je zarobljeno u Varaždinu Hrvatska vojska ojačala čak 7 puta - naglasio je Vladimir Huzjan.
O ulozi varaždinskog korpusa JNA i planovima armijskog vrha u ljeto 1991. godine govorio je mr. sc. Mario Werhas, ravnatelj Vojnog muzeja, a svoja sjećanja na varaždinske dane rata i oslobođenje Varaždina iznio je Franjo Gregurić, tadašnji predsjednik Vlade.
- Prije točno 30 godina bio sam ovdje, u posjeti Kriznom štabu, u podrumu hotela dogovarali smo posljednje pojedinosti vezane uz odlazak vojske iz Varaždina. Danas, 30 godina kasnije, možemo biti ponosni na na ono što je tada učinjeno u Varaždinu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. No, želim posebno istaknuti doprinos Varaždina i sjeverne Hrvatske, Čakovca, Krapine, Koprivnice, Bjelovara, 7. Gardijske brigade, varaždinskih Roda i 104. brigade, jer taj doprinos još nije u dovoljnoj mjeri verificiran - poručio je Franjo Gregurić i Varaždincima uputio čestitke na njihovom doprinosu u borbi za hrvatsku državu.
Na skupu je prikazan i dokumentarni film Varaždinske televizije - Varaždinski dani rata.
