Često pitanje koje si mnogi postavljaju je zašto žene žive dulje od muškaraca. Jedna od prvih pretpostavki bila je da su muškarci sami odgovorni što umiru ranije. Bilo da rade u rudniku ili obrađuju zemlju, izloženi su dodatnom stresu i raznim ozljedama, što ih sve sustiže kasnije u životu. Posljednja desetljeća osporila su ovu teoriju, jer se odnos po pitanju dugovječnosti nije promijenio, iako i muškarci i žene uglavnom dane provode isto – sjedeći na poslu, u prijevozu, kod kuće.
To znači da razlika u dužini života ostaje nepromijenjena usprkos značajnim životnim promjenama. U Švedskoj, na primjer, podaci pokazuju da je još 1.800. godine očekivana dužina života na rođenju za žene bila 33 godine, a za muškarce 31 godina. Danas se predviđa da će žene živjeti 83,5, a muškarci 79,5 godina. U oba slučaja, žene žive nekih pet posto duže od muškaraca.
Ne može se dokazati ni pretpostavka da muškarci više “oštećuju” organizam, ali faktori kao što su pušenje, pijenje alkohola i debljina mogu djelomično objasniti zašto ovaj problem varira u različitim zemljama. Recimo, Rusi umiru 13 godina ranije od Ruskinja, djelomično i zbog toga što više puše i piju.
- Odgovor je, izgleda, u evoluciji – kaže Tom Kirkwood, koji je proučavao biološku osnovu starenja na Sveučilištu Newcastle u Velikoj Britaniji. - Naravno, okruženje i način života znače nešto, ali ima nešto još dublje što je ugrađeno u našu biologiju. Puno je potencijalnih mehanizama, počevši od DNK lanca, i kromosoma koji se nalaze u svakoj stanici.
Kromosomi su uvijek u paru, i dok žene imaju dva x kromosoma, muškarci imaju x i y. Ova razlika može neznatno utjecati na način starenja stanica. Kako imaju dva x kromosoma, žene imaju dvije kopije svakog gena, imaju rezervu ako jedan nije dobar. Muškarci nemaju ovakav “back up”, i ako stanice s vremenom počnu pogrešno raditi, povećava se i rizik od bolesti.
Hipoteza o ženskom srcu temelji se na ideji da ono povećava efikasnost u drugoj polovini menstrualnog ciklusa. To donosi benefit kao neka vrsta modernog treninga. Rezultat toga je smanjeni rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.
Potencijalni problem može da bude i visina, muškarci su viši od žena, a viši ljudi imaju više ćelija u tijelu, što znači da imaju veći rizik od nastanka mutacija. Veća tijela, takođe, sagorijevaju više energije, što može da poveća “habanje” tkiva.
Ipak, mnogi stručnjaci smatraju da je pravi uzrok razlike u dugovječnosti testosteron. Dokaz za to potječe iz Carskog suda Joseon dinastije u Koreji. Korejski znanstvenik Han-Nam Perk proučavao je podatke zabilježene u 19. stoljeću, o 81 eunuhu kojem su testisi uklonjeni prije puberteta. Njegova analiza ukazuje na to da su eunusi živjeli oko 70 godina, dok su ostali muškarci koji su prolazili kroz suđenje doživjeli oko 50 godina.
Točni razlozi su i dalje nevidljivi, ali definitivno, šteta može nastati pred kraj puberteta. Primjer su slučajevi pacijenata s poremećajem mentalnog zdravlja, koji su boravili u institucijama u SAD-u u prvoj polovici 20. stoljeća. Nekolicina je prisilno kastrirana kao dio tretmana, i isto kao i korejski eunusi, živjeli su duže od ostalih pacijenata, ali samo ako su bili sterilizirani prije 15. godine.
Prednost žena je i u tome što ih štiti hormon estrogen koji se smatra antioksidansom, i briše učinak toksičnih tvari koje izazivaju stres u stanicama. Na životinjskim eksperimentima pokazano je da su ženke, kojima su uklonjeni spolni organi i nisu imale estrogen, živjele kraće od onih koje nisu bile operirane, što je potpuno suprotno od sudbine muškaraca eunuha, donosi portal Ljepota zdravlje.
