U prva četiri mjeseca ove godine rođeno je 2,2 manje djece nego u isto vrijeme prošle godine, čime se nastavio oštar demografski pad u Hrvatskoj koji je započeo sredinom 90-ih godina.
Radno mjesto, primanja i drugi ekonomski uvjeti nedvojbeno imaju veliki, možda čak i presudan utjecaj na pad broja stanovnika kojih bi Hrvatska mogla do 2030. imati manje od četiri milijuna, ukoliko se nastavi sadašnji trend. To će, uz ostalo, utjecati i na gospodarske prilike jer će biti manje zaposlenih, a time i teže podmirivati obveze prema umirovljenicima. Usprkos tome, hrvatski političari uglavnom šute o tom gorućem problemu. Umjesto da pred izbore daju za njega kvalitetna rješenja, radije nude već viđene populističke projekte.
Međutim, nije to samo hrvatska posebnost. Pad nataliteta muči i daleko bogatije zemlje u kojima je puno lakše doći do radnog mjesta koja su višestruko bolje plaćena nego u Hrvatskoj, što govori da problem nije (samo) u novcu. Među tim zemljama je i Danska koja je za poboljšanje demografske slike osmislila čak i posebnu promidžbu, a neki tvrde da je upravo zbog toga broj novorođenčadi osjetno porastao. Je li to moguće, prosudite sami...
