Kako bi se nastavila tradicija i kontinuitet održavanja Međunarodnog festivala čipke, a zbog epidemiološke situacije izazvane virusom COVID-19, Grad Lepoglava odlučio je da će se festival održati u virtualnom obliku.
U zgradi Pavlinskog samostana iz 14. stoljeća postavljen je 24. Međunarodni festival čipke, velika izložba lepoglavske čipke. Izloženo je više od 250 predmeta koji su prikupljeni tijekom svih godina održavanja festivala, a koji uključuju 80 različitih samostalnih čipki.
Neke od zanimljivosti festivala su čipke herbariji, nacionalni hrvatski cvijet iris kao višebojna čipka, čipka - Hrvatske sa stilizacijom EU zastave, čipke na haljinama, pavlinskoj halji i povijesnim kostimima te uokvirena čipka koja je bila u Hrvatskoj kući za vrijeme XXVI. Olimpijskih igara 1996. godine u Atlanti. Izloženi su i eksponati ovogodišnje zemlje partner Bugarske.
Prijatelji festivala – inozemni izlagači dostavili su svoje video uratke prezentacija čipki koje su planirali predstaviti u Lepoglavi, pa će se tako publika može pogledati kratke filmove 14 inozemnih izlagača i šest hrvatskih čipkarskih centara. Virtualna šetnja, filmovi i sve informacije o festivalu dostupne su na web stranici i Facebook stranici Festivala.
Dosad je stranica pregledana više od 5.000 puta, a festivalom je virtualno prošetalo više od 700 posjetitelja, od kojih je zabilježen značajan posjet iz stranih zemalja koje njeguju tradiciju čipkarstva – Bugarske, Španjolske i Poljske.
Međunarodni čipkarski festival održava se od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima i izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara. Vjeruje se kako su još prije nekoliko stoljeća pavlini, bijeli fratri, donijeli čipku u hrvatske krajeve. Prepoznavši njezinu ljepotu, seosko je stanovništvo prihvatilo čipku kao svoju tradiciju koju njeguje sve do danas. Posebno ju je prihvatilo stanovništvo grada Lepoglave, poznato po svojoj čipkarskoj tradiciji.
Ponoseći se svojim čipkarskim umijećima, Lepoglavčani tradicionalno u rujnu organiziraju Međunarodni festival čipke kojim uspješno promoviraju vrijednost čipke kao svojeg etnografskog blaga. Lepoglavska čipka svoj pravi procvat doživjela je krajem 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja čipku oplemenjuje narodnim ornamentom, a kasnije i Danici Brössler koja lepoglavskoj čipki dodaje barokne elemente i daje joj oblik kakav ona ima danas.
Lepoglavska je čipka 1937. godine nagrađena zlatnom medaljom u Parizu, 1939. brončanom medaljom u Berlinu, 2009. dobila je Zlatni orden čipke u Estoniji i 2011. godine na čipkarskom festivalu u Rusiji osvojila je prvo mjesto.
Od 2009. godine lepoglavska je čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Posebno značenje u promociji lepoglavske čipke imaju međunarodni festivali čipke koji se svake godine održavaju u rujnu. Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva kulture, Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, a ovogodišnja zemlja partner je Bugarska.
Festival traje do 30. rujna, a svi koji se nađu u Lepoglavi mogu ga razgledati i uživo svake subote i nedjelje od 10 do 17 sati. Ulazak u samostan je besplatan, ali se posjetitelji moraju pridržavati svih propisanih epidemioloških mjera.
