Osamdeset godina je prošlo otkada je varaždinska sinagoga posljednji puta bila središnje mjesto okupljanja varaždinske židovske zajednice, mjesto obavljanja njihovih vjerskih aktivnosti, učenja i odraz svih židovskih vrijednosti. Potaknuti novim sjajnim pročeljem obnovljene varaždinske sinagoge koja ovih dana s pravom izaziva divljenje Varaždinaca, odlučili smo sljedeće retke posvetiti upravo njoj, poprateći ju od njezinih početaka do današnjeg dana. To je ujedno i prilika da se prisjetimo vrijednih varaždinskih Židova i njihove općine koja je bila najstarija u ovom dijelu Hrvatske i koja je okupljala Židove Aškeneze, koji su na ove prostore došli s njemačkog govornog područja.
Prva u Hrvatskoj
Prvi Židovi u gradu se pojavljuju 1771. godine, a isprva se radilo uglavnom o trgovcima kojima je bilo dopušteno da dolaze na sajmove na tri dana. Kasnije, od 1794. godine dozvoljeno im je naseljavanje u gradu gdje su dalje razvijali svoju djelatnost i utjecali na društveni, kulturni i gospodarski razvitak grada pa tako i kasnije na začetke industrije u Varaždinu, primjerice Varteksa koji se razvio zahvaljujući židovskom kapitalu. Židovi su u Varaždinu bili ugledni i utjecajni građani koji su sudjelovali u političkom životu grada, brojnim humanitarnim društvima i bili osnivači kulturnih, sportskih i liječničkih udruga, a najviše židovske populacije bilo je oko 1900. godine kada su činili ukupno 5 % stanovništva grada. No, od tada se njihov broj počinje smanjivati zbog ekonomskih migracija u druge zemlje, a potom nacističkih progona kojima su izgubili svako dostojanstvo, poštovanje, ugled i naposljetku život. Fanatizam i ludilo nacističke destrukcije zatrlo je svu njihovu vrijednost, kako kod nas tako i u Europi, ostavivši za sobom društvo u pustoši nihilizma.
Imajući to na umu, posebno zadovoljstvo izaziva činjenica da možemo barem jedan djelić ostavštine varaždinskih Židova dostojno obnoviti i sačuvati, a najbolji primjer toga je sinagoga, koja je ovih dana Ulici Augusta Cesarca i čitavom gradu, ali i nama kao društvu podarila novu vrijednost i ljepotu. Uz sinagogu, drugi vrijedan spomenik kulture koji su nam Židovi ostavili u nasljeđe je groblje, za čiju su izgradnju dobili dozvolu 1803. godine, nakon čega je sedam godina kasnije izgrađena mrtvačnica. Prije izgradnje službenog groblja, ukope su vršili na groblju kod dravskog mosta.
Židovi su u svojim počecima za vjerske obrede koristili iznajmljenu prostoriju u sjevernoj kuli varaždinske tvrđe da bi 1812. godine u Kukuljevićevoj ulici izgradili svoju prvu sinagogu, a objekt i danas postoji na broju 26 s time da je pročelje dosta izmijenjeno u odnosu na prvotno. S vremenom je židovska zajednica u gradu rasla te se s time pojavila i potreba za većom sinagogom, koja je nakon brojnih komplikacija i otežavajućih okolnosti sagrađena i posvećena 16. kolovoza 1861. godine u ulici Augusta Cesarca, ali je njezina izgradnja započela nekoliko godina prije. Bila je to prva monumentalna sinagoga u Hrvatskoj, izgrađena u duhu historicizma, koju su krasila dva tornja s lukovičastim kupolama i raskošno dekoriranom ogradom s lampionima. Pročelje je izmjenjeno 30-ih godina prošlog stoljeća. Specifičnost varaždinske sinagoge leži u smještaju poprilično velikog zdanja na uskoj parceli što je uvjetovalo njezinu orijentaciju u smjeru sjever – jug, umjesto liturgijski određenu istok-zapad. Zbog toga sinagoga odstupa od liturgijskih pravila po tom pitanju i ima ulaz na sjeveru umjesto na zapadu.
”Bruderšaft” spasio sinagogu
Nažalost, postajanje Varaždina “Judenfrei’ gradom, građevina je 1941. godine devastirana i desakralizirana pretvaranjem u konjušnicu, prilikom čega su ustaše skinuli i uništili štukature na pročelju, a interijer prebojali, izbrisavši na taj način Davidove zvijezde, odnosno Magen David. Gubitkom sakralne funkcije, predana je na korištenje Hrvatskom radničkom savezu. Sreća u nesreći je bila ta što varaždinska sinagoga nije doživjela sudbinu nekih drugih sinagoga na ustaškom teritoriju i to zahvaljujući ni više ni manje nego prijateljstvu jednog Židova i jednog njemačkog zapovjednika. Riječ je o tadašnjem nadrabinu Rudolfu Gluecku koji se sprijateljio s njemačkim zapovjednikom u Varaždinu. Glueck je izvrsno govorio njemački, a postoji podatak da su njih dvojica čak popili i “bruderšaft” – ispijanje pića zbog bratimljenja. Prema podacima, njemački zapovjednik je uputio Glucku sljedeće riječi: “Dragi rabi, dok sam ja komandant grada Varaždina, ova varaždinska sinagoga – ljepotica mora ostati čitava… I ti bi mogao otići iz ovoga grada.” Nažalost, to nije spasilo rabina.
Dolaskom komunista na vlast 1945. godine sinagoga je pregrađena da bi od 1969. godine služila za potrebe Narodnog sveučilišta i kino dvorane – poznatog Kino Parka. Od 1990. godine objekt je zapušten te je do današnjeg dana bio izložen nagrizanju zuba vremena.
Faksimilna rekonstrukcija objekta
Srećom, krajem 2019. godine, nakon detaljnih analiza stanja, pristupilo se faksimilnoj rekonstrukciji sjevernog pročelja prilikom čega je napravljena replika lukovičastih kupola, kamenih dekorativnih elemenata pročelja s početka 20. stoljeća, kada je arhitekt Morandini dogradio sinagogu. Rekonstrukcija pročelja izvedena je prema projektu studija Kušan iz 2006. godine i u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu, a projekt je vrijedan 2,3 milijuna kuna, od čega je Ministarstvo kulture i medija sufinanciralo projekt s 235 000 kuna. Neki su dijelovi, kao što su krovište i bočna pročelja sanirani prije desetak godina.
Nakon završetka radova na sjevernom pročelju, krenut će se s adaptacijom interijera prema projektu Helene Njirić, za što Grad Varaždin ima građevinsku dozvolu. Kako kažu u Gradu, dio unutrašnjosti bit će posvećen židovskoj kulturi, životu, značaju i sjećanju, a namjena će joj biti prvenstveno koncertna, memorijalna, a time i kulturna i turistička.
Osim obnove sinagoge, Grad Varaždin ima i dokumentaciju za uređenje mrtvačnice na Židovskom groblju koja bi trebala biti prenamijenjena u interpretacijski centar i tako u suživotu sa sinagogom, kako kažu u Gradu, činiti svojevrstan kontrapunkt između života i smrti, kulture i stradanja, otvorenosti i zatvorenosti.
