Uz ovogodišnji Međunarodni dan arhiva u varaždinskom Državnom arhivu u Trstenjakovoj ulici otvorena je izložba na kojoj je predstavljeno vrijedno gradivo arhiva poznate varaždinske obitelji Puttar.
Na 19 izložbenih plakata s dvjestotinjak digitalnih snimaka gradiva te dvadesetak originala predstavljen je izbor najvrednijeg gradiva koje svjedoči o povijesti ove značajne varaždinske građanske obitelji, ali i o nacionalnoj povijestu u rasponu većem od stoljeća. Kao povijesni izvori svojom vrijednošću posebno se ističu dnevnički zapisi Velimira Puttara, koji vrlo detaljno prate događaje od 1922. do 1985. godine.
- Među gotovo tisuću arhivskih fondova i zbirku Državnog arhiva u Varaždinu čuva se i dvadesetak obiteljskih arhiva. Među njima se ističu arhivi plemićkih obitelji Kukuljević, Erdödy, Bedeković, Bombelles, čiji su članovi ostavili duboki trag u hrvatskoj povijesnici. U brojem neznatnoj grupi arhivskih fondova koji su vezani uz građanske obitelji posebno mjesto pripada upravo arhivskom fondu obitelji Puttar. Iako raspon sačuvanog gradiva obuhvaća, za jednu varaždinsku građansku obitelj, dugi period od 18. do 21. stoljeća, daleko najveći dio nastaje od tridesetih godina 20. stoljeća, djelovanjem Velimira Putara, brata Radoslava Puttara, jednog od najznačajnijih i najutjecajnijih likovnih kritičara Hrvatske u drugoj polovici 20. stoljeća, i Nade Puttar Gold, jedne od najvećih hrvatskih vokalnih umjetnica - istaknuo je autor izložbe prof. Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.
Izuzetni kroničar svog vremena
Na ovoj zanimljivoj izložbi prikazana je povijest ove varaždinske obitelji koja seže još u 18. stoljeće.
- Materijalnu osnovu za prosperitet ove obitelji osigurao je Rudolf Puttar, koji je u Varaždinu uspješno vodio bačvarski obrt, koji je pokrenuo njegov otac Šimun. Obitelj ima više nekretnina u Varaždinu - kuće na Vidovskom trgu 5, u Zagrebačkoj ulici na broju 4, u Aninoj ulici te na Strossmayerovom trgu. Rudolf Puttar 1920. godine kupuje od Pejačevića kuriju u Seketinu, kao vjenčani dar supruzi Antoniji, a 1928. i palaču Patačić u Zagrebačkoj ulici - rekao je o ovoj varaždinskoj obitelji profesor Hrelja, koji se posebno osvrnuo na vrijedne dnevnike i fotoalbume Velimira Puttara, koji su nastali tijekom njegovog školovanja na Državnoj srednjoj gospodarskoj školi u Križevcima.
Svojim dnevničkim zapisima u kojima bilježi obiteljsku, ali i burnu povijest svijeta koji ga okružuje Velimir Puttar se potvrdio kao izuzetan kroničar svoga vremena.
- Vođenje dnevnika Puttar započinje 17. lipnja 1937. godine te iz dana u dan zapisuje najvažnije događaje iz svog i iz života svoje obitelji, a početkom četrdesetih godina 20. stoljeća počinje zapisivati i najvažnije političke događaje iz zemlje i svijeta. U sljedećih osam godina ispisat će devet tvrdo ukoričenih dnevničkih bilježnica u kojima dosljedno upisuje bar poneki zapis - naglasio je autor izložbe o obitelji Puttar.
Iz Puttarovih dnevničkih zapisa tako primjerice, saznajemo niz podataka o Varaždinu na početku II. svjetskog rata, o dolasku njemačkih trupa u Varaždin, ali i o društvenim, političkim i vojnim događajima u gradu sve do rujna 1941. godine, kada Velimir Puttar odlazi na obaveznu jednogodišnju praksu u Požegu i Križevce.
Zapisi u vojničkim dnevnicima
Posebno poglavlje njegovih dnevničkih zapisa predstavlja vojnički dnevnik. Velimir Puttar je svoj vojni put, kao pripadnik 3. Novačke pukovnije u Zagrebu započeo krajem 1942. godine, da bi nakon završene domobranske škole u Varaždinu, kao pripadnik Hrvatske Protuzrakoplovne Legije služio na području Protektorata Češke i Moravske te u Njemačkoj i Austriji. Nakon povratka na obiteljsko imanje u Seketin, u svibnju 1945. godine, Puttar je uhićen i odveden na Križni put.
U poslijeratnim dnevničkim zapisima Puttar opisuje obiteljske odnose, ali i najvažnije društvene i gospodarske događaje u Varaždinu, posebice o poslijeratnoj obnovi grada, koji predstavljaju vrijedni prilog za gospodarsku povijest Varaždina.
- Ovom smo izložbom željeli predstaviti reprezentativni dio arhiva obitelji Puttar, ali i ukazati na vrijednost obiteljskih i privatnih arhiva te potaknuti građane na njihovo očuvanje i pohranu u arhivske ustanove - naglasio je Damir Hrelja, ravnatelj Državnog arhiva u Varaždinu.
