Da bi izmjerili kakav utjecaj ostavljaju na planet Zemlju, učenici Osnovne škole Sračinec te njezine područne škole Svibovec Podravski, od školske godine 2013./14., konstantno provode projekt “Ekološki otisak”, odnosno rade na ideji održivog razvoja.
Cilj je projekta osvijestiti učenike kako malim promjenama ponašanja mogu smanjiti osobni ekološki otisak i otisak škole pa raznim projektima dodatno razrađuju ovaj glavni projekt te uče o održivom razvoju na svakodnevnim primjerima.
Vrt zdravlja i ljepote
Naime, jedan od načina smanjenja ekološkog otisaka je i uzgoj biljaka u vlastitom vrtu, bez pesticida i umjetnih gnojiva čemu ih je podučila učiteljica biologije Snježana Žiher Štrbo, glavna začetnica ideje o održivom razvoju koju je uz pomoć ravnateljice škole, Lidije Valec, realizirala.
- Da bi razvili projekt djecu smo kroz razne manje projekte učili, recimo, o pravilnoj prehrani i održivom razvoju te smo željeli ukazati učenicima da kvalitetnom prehranom i promjenom svojih kupovnih navika mogu smanjiti i ekološki otisak - objašnjava učiteljica Žiher Štrbo samo jedan od manjih projekata koji su realizirani unutar glavnog projekta “Ekološki otisak”.
Među ostalim učenici su radili i na izračunavanju indeksa tjelesne mase, radili su anketu o prehrambenim navikama, slušali predavanja o pravilnoj i zdravoj prehrani, posjetili pekarnicu, tvornicu hrane, tržnicu zdrave hrane, obilježili Svjetski dan hrane i imali brojne druge aktivnosti. U školi se kroz cijelu školsku godinu provodio i projekt “Tikva” pa je napravljena mala izložba o tikvi. Učenici su istraživali sve o toj biljci, a prikupili su i recepte raznih jela od tikve koji su uvršteni u školski jelovnik.
Kako bi se nadalje projekt “Ekološki otisak” razvijao u školi napravljen je jedan vrt u kojem su učenici zasadili aromatično bilje pa je kao druga faza projekta održivog razvoja nastao manji projekt “Vrt zdravlja i ljepote”.
- U sklopu škole imali smo jednu neiskorištenu površinu od 30-ak metara kvadratnih koju smo odlučili pretvoriti u vrt. Svi su prionuli poslu jer je trebalo urediti zemljište, prikupiti stare cigle, slijedilo je projektiranje vrta, odabir biljaka koje će se saditi, ali trebalo je i postaviti kućice za ptice te izgraditi sustav za navodnjavanje. Učenici su morali istražiti na koji se način biljke mogu koristiti za liječenje, u kulinarstvu i kozmetici te su morali razraditi i finalni proizvod koji se može prodati - navodi ravnateljica, dodajući da je svaki razredni odjel dobio svoj metar kvadratni na kojem uzgaja neku svoju biljku pa je tako školske godine 2015./16. zasađeno 30 vrsta ljekovitog i začinskog bilja te je uz svaku vrstu stavljen natpis s imenom i kratkim opisom ljekovitih svojstava.
Od sjemena do proizvoda
Vrt je podijeljen na 28 dijelova, koliko škola ima razrednih odjela, na kojima radi 500-ak djece. Na samom ulazu u vrt kad zatopli mogu se naći divlje jagode, prirodni antibiotik: luk, češnjak i vlasac, tu je menta i komorač, te kopriva koja je zajedno sa susjedom gavezom glavni sastojak prirodnog gnojiva za vrt. U središnjem dijelu vrta raste aloja i matičnjak, tu su i origano, majčina dušica, stolisnik bosiljak, mažuran, celer, peršin i ljubica. Na najsunčanijoj strani lijepo se raširila kadulja, ružmarin, lavanda, šparoga, kopar, čuvarkuća, smilje i pelin. Tu su i čuvari vrta neven i kadifice. U blizini vrta raste maslačak i divlja ruža.
- Istu stvar prenosimo i na učenike područne škole Svibovec Podravski gdje su učenici u svom vrtu posijali kumin, kamilicu i neven i zasadili biljku naziva čuvarkuće - ukazuje ravnateljica, dodajući da svatko mora znati kako na održiv način doći od sjemena biljke do finalnog proizvoda.
Učiteljica Žiher Štrbo dodaje da su kasnije učenici pobrali listove, cvjetove i plodove biljaka, osušili ih ili stavili u ulje, med i ocat. Napravili su čajeve, buketiće, mirisne vrećice, kreme, masti i osmislili jela u koja bi se mogli staviti proizvedeni začini.
- Kako se projekt razvijao svaki je tjedan jedan razred predmetne i jedan razred razredne nastave svoju biljku predstavljao ostalim učenicima obilazeći razrede sa svojim plakatom, biljkom i proizvodima koje su napravili - objašnjava Žiher Štrbo i zaključuje s ravnateljicom Valec da su učenici odlično prihvatili izazov smanjenja svojeg otiska na Zemlju jer i ove godine nastavljaju s radovima u vrtu. Trenutno prikupljaju sjeme starih sorta cvijeća u čemu im pomažu roditelji, siju sjeme u tegle i jedva čekaju da snijeg okopni.
Ideju proširili i na lokalnu zajednicu
Kako bi svojim ponašanjem smanjili potrošnju bioenergenata i svoj utjecaj na okoliš učenici su povodom Tjedna ekološkog otiska, u svakom razredu donijeli “zelene odluke” te pratili način putovanja učenika u školu. Na kraju su prikupljenim rezultatima pokazali koliko raste otisak ugljika i ukupni ekološki otisak ukoliko se u školu dolazi automobilom, pješke ili biciklom.
Uz to, istraživali su koja prirodna sredstva možemo koristiti za održavanje higijene, ali da se smanji količina otrovnih tvari na ljudski organizam i na okoliš. Skupljali su stari papir i izračunali koliko se vode, drveta i energije uštedi recikliranjem starog papira te u lokalnoj zajednici istražili koliko ljudi zna što je ekološki otisak i koliko je održiv način života prisutan u lokalnoj zajednici.
- Istraživanje o poznavanju ekološkog otiska u lokalnoj zajednici je završeno, na temelju istraživanja trenutno radimo informativne letke za roditelje i potičemo ih da paze kakav ekološki otisak ostavljaju - obrazložila je daljnje aktivnosti ravnateljica.
