Opća gimnazija i ekonomisti programi su za koje bi trebalo smanjiti broj upisanih, ali i stipendiranih učenika u srednjim školama Varaždinske županije, a trebalo bi smanjiti i kvote za upis na stručni studij Ekonomija te sveučilišni studij Ekonomija, Novinarstvo i Politologija, kao i stipendiranje spomenutih zanimanja – navodi se u Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za ovu godinu.
Naime, i ove je godine Hrvatski zavod za zapošljavanje donio Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja za županije u cijeloj Hrvatskoj. Preporuke su donesene nakon analize i prognoza potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. U obzir su uzete strategije i planovi gospodarskog razvoja, a važno je naglasiti kako se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata.
S druge pak strane, srednjoškolski obrazovni programi u kojima se preporučuje povećanje broja upisanih i stipendiranih učenika na području Varaždinske županije su armirači, fasaderi, zavarivači, krojači, tesari, zidari, limari, elektroinstalateri, vozači motornog vozila, bravari, instalateri kućnih instalacija, rukovatelji samohodnim građevinskim strojevima, keramičari, autolakireri, automehatroničari, autolimari, monteri suhe gradnje, kuhari, soboslikari, stolari, pekari. konobari, mesari, obućari, galanteristi, strojobravari, dimnjačari, prodavači, slastičari, grafičari tiska i tapetari. Također, preporučuje se povećanje srednjoškolskih četverogodišnjih programa za elektrotehničare. Studenti bi se pak trebali opredjeliti za studij medicine, farmacije, logopedije, odgajatelje, elektrotehnike, matematike, strojarstvo, građevinarstvo, fiziku te engleski i njemački jezik.
Iz HZZ-a napominju da iako preporuke nisu obvezujuće trebale bi se uzimati u obzir prilikom donošenja odluka prilikom upisne politike.
- Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju preporuka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude rada i potražnje za radom, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada – poručuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
