Nešto više o tradicionalnom ukrašavanju jaja rekla nam je Nadica Puškadija voditeljica KUD-a Remetinec iz novomarofskog kraja čiji su članovi u sklopu sekcije Rukotvorine svake godine do sada pripremali pisanice na tradicionalni način da bi ih prezentirali na sajmovima. Kako kaže Puškadija oni pisanice izrađuju sa svojim najmlađim folklorašima i onako kako su to radile njihove bake.
Tehnike bojanja jaja
- Jedna od najčešćih tradicionalnih metoda bojanja pisanica je, kako navodi, pomoću ljuske crvenog luka. Nešto rjeđe se za to koristi cikla ili crveni radič uz pomoć kojih se dobije crvena boja. Za bojanje se može dobiti i crna boja uz pomoć čađe ili bobica bazge ili duda, dok se smeđa boja dobiva uz pomoć hrastove kore. Uz crvenu, crnu i smeđu tu je i zelena boja koja se priprema od raznog bilja, najčešće od špinata, koprive ili poriluka. Pritom se osim potpunog bojanja jaje može prošarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuhanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje. Postoji i tehnika umatanja jaja u tkaninu unutar koje se postavlja kakva travka ili listić, često djetelina, tako da jaje istim postupkom dobiva zanimljiv ukras.
- U dvorištu, vrtu ili livadi skupljamo listiće djeteline, peršina ili koprive koje potom stavljamo na jaje stisnuto tkaninom. Dno lonca prekrijemo ljuskama od luka. Treba paziti da je luk gore i dolje kako bi se dobila ujednačena boja jaja. Ta se tradicija i danas zadržala u mnogim kućanstvima, iako mnogi posežu za umjetnim jestivim bojama ili naljepnicama - kaže.
Najpopularniji motivi?
Osim biljnih motiva pisanice su se ukrašavale životinjskim, biblijskim, kršćanskim motivima te tradicionalnim hrvatskim motivima poput pletera, hrvatskog grba i stihova rodoljubnih pjesama.
- Pisanica je bila i tradicionalni dar, a često su ih međusobno darivali zaljubljeni. Postojao je i običaj da se jaje stavi uz domaće životinje da bi imale zdravo i brojno potomstvo - dodaje sugovornica.
