Radnja se odvija u 1. stoljeću i prati Mariju Magdalenu, djevojku slobodnog duha, koja bježi od dogovorenog braka te nalazi utočište i smisao pridruživši se radikalnom novom pokretu koji predvodi Isus.
Kao jedina žena među njegovim učenicima, Marija prkosi predrasudama patrijarhalnog društva. Doživljava duhovno buđenje i zatiče se u središtu povijesnih događaja koji će promijeniti svijet...
O životu Marije Magdalene i Isusa iz Nazareta snimljeni su brojni drugi filmovi i napisane knjige. Među najkontroverznijima je Sveta krv i sveti gral, knjiga nastala na temelju serije prikazane na BBC-u.
U Svetoj krvi i Svetom gralu autori su iznijeli hipotezu da je povijesni Isus oženio Mariju Magdalenu s kojim je imao jedno ili više djece, koji su nakon raspeća došli u današnju južnu Francusku . Tamo su se vjenčali s plemićkim obiteljima koje će na kraju postati dinastija Merovinga, čije posebne zahtjeve za prijestoljem Francuske danas zastupa tajno društvo zvano Sionski priorat. Zaključili su da je legendarni Sveti gral istovremeno utroba Marije Magdalene i sveta kraljevska krvna loza koju je rodila.
Međunarodni bestseler nakon što je objavljen, Sveta krv i sveti gral, potaknuo je zanimanje za brojne ideje povezane s njegovom središnjom tezom. Odgovor profesionalnih povjesničara i znanstvenika iz srodnih područja bio je međutim negativan. Tvrdili su da je većina tvrdnji, drevnih misterija i teorija zavjere predstavljenih kao činjenice pseudopovijesna. Povjesničar Richard Barber nazvao je knjigu "najzloglasnijom od svih pseudopovijesti o Gralu... koja se nastavlja aluzijama, a ne opovrgljivom znanstvenom raspravom."
U recenziji knjige iz 1982. za The Observer , romanopisac i književni kritičar Anthony Burgess je napisao: "Tipično je za moju neobnovljivu dušu da ovo mogu vidjeti samo kao prekrasnu temu za roman." A temu je kasnije koristila Margaret Starbird u svojoj knjizi The Woman with the Alabaster Jar iz 1993. i Dan Brown u svom romanu The Da Vinci Code iz 2003. godine
