Nakon uspješne sezone Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu i niza sjajnih predstava, ali i zapaženih gostovanja ovoga ljeta, pred varaždinskim je kazalištem nova, uzbudljiva sezona koju najavljuje Senka Bulić, intendantica varaždinskog kazališta.
- Startali smo s najiščekivanijom predstavom u Hrvatskoj, praizvedbom najnovijeg romana Kristiana Novaka "Slučaj vlastite pogibelji", predstavom za kojom ne prestaje interes, koja je trijumfirala i na Marulićevim danima, najvažnijem festivalu hrvatske drame. Paolo Magelli je prvi put režirao u Varaždinu, "San ivanjske noći" je dobio nagradu Zlatni studio za najbolju predstavu sezone. Na Sceni Rogoz nastajale su zanimljive i važne predstave. Režim iscjeljenja bavi se postpandemijskom stvarnošću, "Kisela krv" kritikom patrijarhalnog modela koji utječe na ženski identitet, a "Šapat duše" problemom izbjeglištva kao jednom od gorućih tema. Na Velikoj sceni smo radili i slavni Williamsov tekst -"Mačka na vrućem limenom krovu", u odličnoj podjeli. Izveli smo "Madamu Butterfly" koju je varaždinska publika odlično prihvatila, a u plesnom dijelu programa surađivali smo s riječkim baletom na dva naslova, za odrasle i djecu - istaknula je intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u osvrtu na proteklu kazališnu sezonu.
Visoki umjetnički nivo
HNK u Varaždinu je u protekloj sezoni ostvario suradnju i s nekoliko iznimnih redatelja, primjerice, s Paolom Magellijem ili Livijom Pandur, s dramaturginjom Ladom Kaštelan, s našim poznatim glazbenicima - Damirom Martinovićem, Ivankom Mazurkijević, Tamarom Obrovac?
Namjera mi je bila u Varaždin dovoditi respektabilne autore, redatelje, pisce, glazbenike, vizualne umjetnike.. Livija je radila i u prvoj sezoni, operu Životi i smrti Isabelle Eberhardt, newyorške autorice Missy Mazzoli o fascinantnom životu jedne od istinski prvih modernih žena. Nakon toga smo dogovorile da će raditi i dramski komad. Paolo Magelli je prvi put radio u Varaždinu, na poseban način povezao i zaljubio ansambl u svoj rad. S Mrletom i Ivankom također dugo surađujem i bilo je očekivano da rade i u Varaždinu. Mrle je i s Varaždinskim folklornim ansamblom radio neobičan projekt u kojem su povezali dvije različite izvedbene perspektive, folklor i suvremenu glazbu.
Uz uspješne dramske predstave varaždinsko kazalište je napravilo i važan iskorak u produkciji glazbenih, opernih pa i baletnih predstava?
Jako nam je stalo da produkcija glazbenog i plesnog programa bude na visokom umjetničkom nivou i da akceptira sve potencijale grada glazbe što Varaždin svakako jest. "Madamu Butterfly" je postavio Marin Blažević u komornijoj varijanti u kojoj nije izgubila na spektakularnosti i ljepoti uz sjajne soliste predvođene Anamarijom Knego. Ona i u ljubljanskoj operi trenutno igra Butterfly. Surađivali smo s riječkim baletom na čijem je čelu agilna Maša Kolar. Nakon Plamteće vode koju je varaždinska publika odlično prihvatila radili smo koprodukciju na diptihu Sad i nikad više i na dječjoj baletnoj predstavi "Pinnochio". Maša Kolar će u idućoj sezoni raditi koreografiju za varaždinsko kazalište, za našu samostalnu produkciju.
Mjesto koje izaziva interes
Niz predstava varaždinska publika je imala priliku vidjeti zahvaljujući koprodukcijama s drugim nacionalnim kazalištima u Hrvatskoj?
Mi smo bili koproducenti na dva plesna projekta s riječkim baletom i u dramskom programu s riječkom dramom na "Slučaju vlastite pogibelji", troje riječkih glumaca igra u toj predstavi. Osim koprodukcija, zahvaljujući KHNK projektu ugostili smo i predstave iz svih nacionalnih kazališta, a mi smo sa svojim naslovima bili u Osijeku, Splitu, Rijeci i Zagrebu.
Ovakav atraktivni repertoar u kazalište je privukao i publiku u velikom broju?
Imali smo jako puno publike na svim programima. Bilo je bitno stvoriti pozitivnu atmosferu oko programa kazališta, što smo uspjeli već u prvoj sezoni. Kazalište smo željeli napraviti mjestom koje izaziva interes, znatiželju..koje postaje prostor velikih očekivanja publike i umjetnika.
Ovoga ljeta nastavljeni su i radovi na uređenju velike pozornice i gledališta, ali i nove scene u prostoru nekadašnje Gradske knjižnice?
Zgrada se kontinuirano obnavlja. Ovo ljeto imamo velike radove na nadstroplju, ojačanju nosača, čime će se povećati nosivost. Bit će ugrađeno i deset motoriziranih cugova. Na drugom katu loža su u tijeku restauratorski radovi. U parteru gledališta bit će pretapecirano 158 stolica i zamijenjen podni tapison. U dvorani Veček izvodi se sanacija sanitarija, postavljaju se nova rasvjetna tijela, konzole, audio oprema te nove rolo zavjese. Kazališna zgrada je važan zaštićeni kulturni objekt i bitno je stalno ulaganje.
Za početak sezone "Balkanski špijun"
Dok se obnavljala kazališna zgrada, predstave varaždinskog HNK ovoga su ljeta ostvarile niz zapaženih gostovanja?
S predstavom "Art" smo gostovali na na festivalu Zlatni lav, na kojem je Helena Minić Matanić osvojila nagradu za najbolju žensku ulogu. Bili smo sa "Snom ivanjske noći" na Hvarskom ljetnom festivalu. "Šapat duše" je izveden u Zadru, na Mediteranskom lutkarskom festivalu Mediteraneo, kao jedina hrvatska produkcija u međunarodnoj selekciji, a u kolovozu smo s istom predstavom bili na festivalu Grad Teatar Budva. Dvije izvedbe predstave "Čekajući Oresta" izvedene su na našem najstarijem festivalu, Dubrovačkim ljetnim igrama, u predivnom ambijentu Lovrijenca.
Varaždinsko kazalište ovog je ljeta promoviralo i novu, sjajnu scenu na otvorenom u Varaždinskim Toplicama?
U suradnji s Gradom Varaždinske Toplice i turističkom zajednicom Varaždinskih Toplica dogovorili smo suradnju kojom smo na najbolji način promovirali tu sjajnu lokaciju. Njima je bilo važno da se grad što više promovira i kao lokalitet s važnim kulturnim potencijalom jer su kao lječilišni centar već odavno poznati. Radili smo tekst Čekajući Oresta koji je napisala Lada Kaštelan po motivima Sofoklove drame u autentičnom prostoru, ostacima rimskih termi.
Na početku smo nove kazališne sezone. Što očekuje varaždinsku publiku u toj sezoni?
Počinjemo s premijerom "Balkanskog špijuna", kultnog teksta Dušana Kovačevića, kojeg režira mladi, talentirani Vanja Jovanović. U predstavi igraju Ljubomir Kerekeš, Ljiljana Bogojević, Marinko Leš, Elizabeta Brodić i Robert Španić. Nakon toga "Krletku" režira Krešo Dolenčić. Dječju predstavu "Priča o Zorku Bistrozorkom" i o sreći prema tekstu Ivane Brlić Mažuranić režira Lea Anastazija Fleger. Pripremamo i zanimljive naslove za drugi dio sezone.
