Sanjarenje je prirodno stanje uma koje traje samo nekoliko minuta, ali procjenjuje se kako dnevno provodimo prosječno 15 do 30 minuta sanjareći. Dok sanjarimo, dijelovi mozga koji zaduženi za rješavanje složenih problema zapravo su puno aktivniji nego prilikom usredotočenosti na obavljanje određenog zadatka, dokazala je studija University of British Columbia, piše ordinacija.hr.
Iako zvuči paradoksalno, sanjarenje zapravo dugoročno može povećati produktivnost. Pomaže boljem funkcioniranju pamćenja i tako povećava radnu sposobnost. Znanstvene studije su dokazale radnu funkciju sanjarenja, kapacitet takozvanog radnog pamćenja veći je u ljudi čije misli češće "lutaju", a njihovi mozgovi imaju i veću sposobnost suočavanja s hitnim problemima.
Sanjarenje nije samo bijeg od stvarnosti, već uključuje kritičko promišljanje prošlih događaja, što omogućuje savjesnije donošenje odluka u budućnosti. Mozak se tijekom sanjarenja samo prividno odmara, no zapravo radi još marljivije. Kratke pauze pri učenju i na poslu pomažu u procesuiranju naučenog, viđenog i obavljenog te će dovesti do bolje izvedbe i usvajanja znanja.
Odvajanjem od stvarnosti odbacuju se sva pravila društva, fizike i funkcioniranja da bi se stvorila vlastita, nova, kreativna i praktična ostvarenja u obliku umjetničkih djela ili inženjerskih izuma. Sanjarenje je veza s nesvjesnom stranom našeg uma i pomaže nam ne samo da se s njom nosimo već je iskoristimo kao povećanje kapaciteta u rješavanju problema i generiranju ideja.
Dok mozak sanjari, prolazi kroz raznolike načine razmišljanja i dolazi do ideja i rješenja do kojih vjerojatno ne bi došao uobičajenim povezivanjem činjenica i znanja.
