Iako meteorologija pomoću raznih suvremenih metoda i uređaja sve preciznije predviđa vremenske prilike, još uvijek u svakodnevnom životu često možemo čuti pučke izreke o vremenu.
U pučkoj meteorologiji prognoze se najčešće temelje na vremenskim prilikama koje vladaju na određene dane, a uglavnom su to vjerski blagdani. Tibor Martan, dipl. etnolog, otkrio nam je tako nešto više o blagdanu sv. Martina, jednog od glavnih vinogradarskih svetaca, koji se slavi 11. studenoga.
- Blagdan svetog Martina sadržajno je bogat tradicijama. Na blagdanskom stolu trebala se naći pečena guska ili martinski kokot kuhan s domaćim rezancima na juhu. U bačve s vinom se toga dana dodavalo i soli kako od vina ne bi boljela glava, a u kletima je cijele noći morala biti upaljena luč, jer se prema navadi te noći trebalo čuti i svijetliti da Martin ne ukrade vino - opisao je Martan neke od običaja i dodao kako je malo poznato da je blagdan sv. Martina bio i dan za pretkazivanje vremenskih prilika pa se pomoću vremenskih prilika na taj dan pokušavalo odrediti trajanje nadolazeće zime, kao i količina snijega koji će pasti te njegovo zadržavanje.
- Pojava nižih temperatura, studenog vjetra, kiše pa i pahulja snijega oko blagdana sv. Martina bili su sigurni predznaci duge i oštre zime s mnogo snijega koji bi mogao se zadržati sve do kraja mjeseca travnja, točnije do blagdana sv. Jurja. U Madžarevu kod Novog Marofa bila je poznata i izreka: Martinski sneg do Jurjeva ne prejde! – istaknuo je Tibor Martan.
