Svjetski dan darivatelja krvi 14. lipnja obilježava se svake godine kako bi se ukazalo na važnost dobrovoljnog, neplaćenog i redovitog davanja krvi. Taj dan ujedno je prigoda za zahvalu i odavanje počasti svim darivateljima krvi koji diljem svijeta spašavaju ljudske živote.
Pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) globalna kampanja Svjetskog dana darivatelja krvi održava se u 2016. godini pod sloganom „Krv nas sve povezuje“ (engl. „Blood Connect us all“).
Jedna četvrtina čovječanstva može doći do sigurnih doza krvi i krvnih pripravaka koji se prikupljaju po načelima: dobrovoljnosti, anonimnosti, besplatnosti i solidarnosti, dok se za tri četvrtine stanovništva krv osigurava rodbinskim i prijateljskim davanjem i plaćanjem davateljima krvi.
Navedena načela prva je 1948. godine prihvatila Liga društava Crvenog križa (današnja Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, IFRC), a podržala Svjetska zdravstvena organizacija, koja je ponovno istaknula njihov značaj nakon pojave AIDS-a, zbog širenja ove bolesti putem krvi koja se uzimala od plaćenih davatelja.
Prema epidemiološkom stanju proširenosti neke bolesti u jednoj zemlji, određuju se testovi za ispitivanje prikupljene krvi na prisutnost uzročnika zaraznih bolesti. U Hrvatskoj se, kao i u razvijenim zemljama svijeta, zbog zaštite i sigurnosti bolesnika te pravodobnog i uspješnog transfuzijskog liječenja provodi samo dobrovoljno davanje krvi.
Darivatelji krvi su nacionalno i strateško bogatstvo svake zemlje. Kao i u mnogim zemljama tako i u Republici Hrvatskoj organizacija, prikupljanje i raspodjela krvi povjerena je službi za transfuzijsku medicinu i Crvenom križu koji u zajedničkoj suradnji ostvaruju prikupljanje potrebnih doza krvi za potrebe zdravstva.
Tko može biti darivatelj krvi?
Život i zdravlje suvremenog čovjeka ugroženi su ozljedama i bolestima pa je u liječenju nekih bolesti krv nezamjenjiv lijek. Prema definiciji, dobrovoljni davatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i za to ne prima nikakvu naknadu, ni novčanu, niti na način koji se može smatrati zamjenom za novac.
Krv može dati svaka osoba dobrog zdravlja u dobi od 18 do 65 godina i u dobi od 65 do 70 godina ako krv daje jednom do dva puta godišnje. Žene smiju davati krv tri puta, a muškarci četiri puta godišnje. Prije svakog davanja krvi radi se liječnički pregled svakog pojedinog darivatelja. Davanje krvi (450 mililitara ili jedna doza krvi) traje desetak minuta, nakon čega slijedi odmor od 30 minuta i zahvalni obrok.
Davanjem krvi ne ugrožava se zdravlje, već se, dapače, kontrolira zdravstveno stanje darivatelja krvi. Pribor za uzimanje krvi je sterilan i za jednokratnu uporabu. Za vrijeme davanja krvi darivatelj je pod kontrolom zdravstvenog radnika, a svi podaci i rezultati testiranja su liječnička tajna. U Hrvatskoj se godišnje prikupi oko 180.000 doza krvi jer približno 100 tisuća osoba godišnje daruje krv, od čega je 30 posto žena i 70 posto muškaraca.
Uloga Hrvatskog Crvenog križa
Da bi se osiguralo brzo, kvalitetno i sigurno liječenje bolesnika, potrebno je uvijek imati dovoljan broj davatelja krvi, odnosno dovoljne količine krvi u pričuvi. S tim ciljem u Hrvatskoj je izgrađen sustav usklađenog davanja i prikupljanja krvi u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa preko svojih društava koja okupljaju darivatelje krvi i Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu te zavoda za transfuzijsku medicinu u drugim gradovima koji rade na uzimanju krvi, što u zajedničkoj suradnji omogućuje podmirenje iskazanih potreba zdravstva za krvi i krvnim pripravcima.
Od 1953. godine, 25. listopada obilježava se Dan darivatelja krvi u Hrvatskoj, a na dan kada je u Željezari Sisak u organizaciji Crvenog križa održana prva akcija dobrovoljnog davanja krvi – do tada su se potrebe za krvi osiguravale od plaćenih davatelja, članova obitelji ili prijatelja. Hrvatski Crveni križ se svakako smatra utemeljiteljem i promotorom dobrovoljnog davanja krvi u Hrvatskoj.
