U palači Herzer u srijedu, 12. veljače, bit će promovirana monografija - Otkrivanje gradskih tajni, u kojoj je autorica, prof. Višnja Burek, prikazala Varaždin u 17. stoljeću. U ovom iznimnom znanstvenom izdanju, na čak 512 stranica, ova profesorica povijesti umjetnosti i povijesti donosi nove spoznaje o ranonovovjekovnom Varaždinu, o njegovoj arhitekturi, okolišu, stanovnicima i svakodnevnom životu.
Nakladnik ove vrijedne monografije, koja daje jedinstveni uvid u život Varaždina 17. stoljeća, je varaždinski Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
- Mogla bih se našaliti i reći da se nitko ne treba bojati objavljivanja knjige jer su te tajne stare više od 300 godina. Inspiraciju za naslov knjige pronašla sam u prisezi gradskih vratara, koji su nakon što su postavljeni na dužnost morali priseći da će čuvati sve tajne grada. Povjesničar pak je u situaciji da te tajne mora razotkriti. U knjizi opisujem način života u 17. stoljeću, pišem kako je Varaždin izgledao u to vrijeme, promatram strukturu stanovništva iz različitih aspekata, recimo, s obzirom na pravni status, dob ili zanimanje. Dakle, u knjizi nastojim dati cjelokupni pogled na strukturu stanovništva koje je u to vrijeme živjelo u gradu. Mislim da sam knjigu strukturirala na drugačiji način nego što je to slučaj s drugim povijestima grada Varaždina, jer je nisam pisala kronološkim slijedom, nego sam povijest Varaždina strukturirala kroz tri bitne teme, a to su - grad, okoliš i stanovnici. U prvoj temi sam opisala kako je Varaždin izgledao u to vrijeme, gdje su bile pojedine zgrade vojne i javne namjene, kako su se tada gradile kuće i kako je izgledala njihova unutrašnjost. Moram reći da se u knjizi ne bavim gradskim visokim plemstvom, kakvi su bili Draškovići, Erdödyji ili Patačići, nego baš varaždinskim građanima, trgovcima, obrtnicima, težacima, slugama, dakle, kategorijama stanovnika koji do sada nisu bili obrađeni na taj način.Važna tema je i ona vezana uz gradski okoliš, pa donosim niz podataka o tome što se sijalo na poljima, kako su se obrađivali vinogradi, kakva je bila važnost šuma, mlinova, rijeke Drave - naglasila je autorica ove jedinstvene povijesne monografije.
Povijesne zanimljivosti iz života Varaždina
Profesorica Višnja Burek je u knjizi - Otkrivanje gradskih tajni, opisala svakodnevni život tadašnjeg Varaždina, pruživši izniman uvid u način života njegovih stanovnika, od prehrane i odijevanja, do primjerice, obiteljskih svečanosti.
- Gledamo li broj stanovnika Varaždin je bio mali grad. Doktor Neven Budak procjenjuje da je Varaždin na početku 17. stoljeća imao najviše 2.300 stanovnika, a krajem toga stoljeća najviše 3.000. Na život u gradu značajno je utjecala blizina granice prema Osmanskom Carstvu, tu je bilo sjedište Varaždinskog generalata. I u to vrijeme građani su bili suočeni s ratovima, požarima, poplavama, gladi, zaraznim bolestima, kakva je bila kuga. Obrt i trgovina su bile primarne, no u gradu živi i velik broj stanovnika koji se bavio poljoprivredom. Varaždinski građani imali su polja u okolici, vinograde na Varaždinbregu, pa je dio građana živio od prodaje žitarica, vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Rad se poštovao, pa je Magistrat donosio odluke protiv onih koji bi besposličarili. Nedjelja je bila neradni dan, posvećena vjerskim obavezama. Uz svakodnevnu rutinu u gradu su tijekom godine održavane svečanosti koje su bile vezane uz stupanje na dužnost suca i nove gradske uprave, te uz vjerske blagdane. Grad bi posebno oživio kada je na sabore, sjednice Vlaške komisije ili županijske skupštine dolazilo visokoplemstvo. Obrađujem i sajmove, pogotovo one velike, godišnje sajmove, kada je u grad dolazilo puno trgovaca, ne samo iz okolice, nego i iz Kranjske, Štajerske, Mađarske. U knjizi pišem i o obiteljskim svečanostima, krštenjima, vjenčanjima i sprovodima, o kojima do sada nije pisano na taj način. U te dane su građani uživali u jelu, piću i plesu. U knjizi se bavim i sudskim procesima i presudama vezanim uz kršenje javnog morala, te onima protiv Crkve i vjere, kao što su ubojstva, umorstva, čedomorstva, vještičarenje, blud,koji su bili učestali krajem 17. stoljeća.
Društvene borbe u gradu Varaždinu
Autorica u ovoj monografiji analizira i politički život tadašnjeg Varaždina, posebice društvene borbe u gradu krajem 17. stoljeća.
- Najviše informacija imamo o onim obiteljima čiji su članovi obnašali visoke dužnosti u gradu, dakle, o sucima, senatorima, bilježnicima, rizničarima, zatim o građanima koji su kupovali ili prodavali kuće ili zemljišta, dok o ostalima nalazimo vrlo malo podataka. U knjizi sam analizirala društvene borbe koje su se događale u gradu tijekom 17. stoljeća. Dok krajem 16. stoljeća još možemo govoriti o nekom obliku demokratičnosti u izboru gradske uprave, jer građani preko svojih izabranih odbornika posredno sudjeluju u izboru suca ili senatora, u 17. stoljeću je došlo do znatnog vertikalnog raslojavanja. Izdvajaju se pojedine obitelji, na primjer Rukeli, Miroslavići, Šambari ili Riđanci, koje uspostavljaju oblik vlasti koji bismo mogli nazvati oligarhijskim. Krajem 17. stoljeća u izvorima više ne nalazimo njihove muške potomke - rekla je autorica, koja je ovom prigodom posebno istaknula značaj Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, bez čije podrške povjesničari koji nisu u znanstvenim institucijama ne bi imali prigodu objavljivati znanstvene tekstove, pa i ovakve monografije o lokalnoj historiji.
O monografiji - Otkrivanje gradskih tajni, na promociji, koja će započeti u 19 sati, uz autoricu će govoriti i akademik Dragutin Feletar, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić i dr. sc. Vladimir Huzjan, voditelj varaždinskog Znanstvenog zavoda HAZU.
