Osnovnoškolci iz Varaždinske i Osječko-baranjske županije vrlo su zadovoljni svojim životom i sretni! Pokazali su to rezultati prvog vala istraživanja koje provodi prof. dr. sc. Andreja Brajša-Žganec, voditeljica projekta CHILD-WELL s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Naime, u okviru projekta “Dobrobit djeteta” u kontekstu obitelji CHILD-WELL, provodi se longitudinalno istraživanje promjena u različitim domenama dobrobiti djece na prijelazu iz srednjeg djetinjstva u adolescenciju uzimajući u obzir obiteljski kontekst dječjeg razvoja. Projekt “Dobrobit djeteta” u kontekstu obitelji CHILD-WELL financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a trenutno je u tijeku drugi val istraživanja kojim su obuhvaćeni osnovnoškolci od trećeg do šestog razreda te njihovi roditelji, skrbnici, učitelji i razrednici iz osnovnih škola Varaždinske i Osječko-baranjske županije.
- Istraživanje je počelo u 2021. godini, kada je proveden prvi val istraživanja, a trenutno provodimo drugi val. Treći val istraživanja provest će se u proljeće 2023. godine, a cijeli projekt završava krajem 2024. godine, kada planiramo napraviti radionice za roditelje i stručne suradnike po školama o kompetentnom roditeljstvu i otpornosti obitelji u kontekstu dobrobiti djeteta. Sveukupno je u prvom valu sudjelovalo preko 1500 djece u dobi od 9 do 13 godina, te nešto malo manje majka i očeva. Krenuli smo prvo samo sa svim školama u gradu Varaždinu, pa još nekim školama u Varaždinskoj županiji te smo upravo zbog odaziva ispitanika još istraživanje proširili i na neke škole u Osijeku i Osječko baranjskoj županiju - otkrila je voditeljica projekta CHILD-WELL prof. dr. sc. Brajša Žganec.
Koji je cilj istraživanja?
Kako je pojasnila, istraživanje se temelji na modelu Teoriji promjene Lise Newland koji uključuje različite aspekte obiteljskog života koji utječu na dobrobit djeteta pri čemu uzima u obzir i šire kontekstualne utjecaje na dijete i obitelj.
- Tri komponente modela su obiteljska dobrobit, razvojno roditeljstvo i dobrobit djeteta. Obiteljska dobrobit osnova je za roditeljske postupke koji su razvojno primjereni i prilagođeni su dječjim potrebama, a onda ti roditeljski postupci imaju za posljedicu različite pozitivne ishode za dječju dobrobit. Obiteljska dobrobit obuhvaća različite karakteristike roditelja i obitelji, fizičko i psihičko zdravlje roditelja, subjektivnu dobrobit roditelja, socioekonomski status obitelji, zaposlenost i obrazovanje roditelja, obiteljsku otpornost, obiteljsku komunikaciju i rješavanje problema te socijalnu podrška roditelja. Razvojno roditeljstvo pak uključuje razvojno primjerene postupke roditelja poput topline, podrške, emocionalnosti, ali i kontrole, uključenosti i pozitivnog discipliniranja. Dobrobit djeteta u ovom modelu definirana je široko te uključuje fizičko zdravlje djeteta, subjektivnu dobrobit djeteta, samoregulaciju te socijalnu i kognitivnu kompetentnost djeteta - istaknula je.
Cilj istraživanja je ispitati determinante dječje dobrobiti.
- Konkretnije, ovim istraživanjem ispitujemo promjene dobrobiti djece tijekom srednjeg djetinjstva i na početku adolescencije, zatim odnos obiteljske dobrobiti i dobrobiti djeteta te roditeljskih odgojnih postupaka te odnos između korištenja digitalnih tehnologija i dobrobiti djece - istaknula je prof. dr. sc. Brajša-Žganec od koje smo doznali kako su rezultati iz prvog vala istraživanja pokazali da su djeca, iz uzorka, vrlo zadovoljna svojim životom i sretna.
Prof. dr. sc. Andreja Brajša Žganec
- Njihove procjene na skali od 1 do 7 su između 6 i 7, pri čemu procjene životnog zadovoljstva i sreće nešto opadaju s dobi, odnosno na prelazu iz srednjeg djetinjstva u adolescenciju. Djeca su najzadovoljnija svojom obitelji, prijateljima i mjestom gdje žive, a najmanje su zadovoljna školom i to u svim dobnim skupinama. Djeca doživljavaju puno više pozitivnih u odnosu na negativne emocije. Također, rezultati pokazuju da djeca koja su manje zadovoljna životom i manje sretna imaju nešto više emocionalnih problema, problema u ponašanju i problema u odnosima s vršnjacima, a rezultati su pokazali i kako su dječaci nešto zadovoljniji od djevojčica - doznali smo od prof. dr. sc. Brajša-Žganec.
Važan faktor - komunikacija
Ističe kako vezano uz obiteljski život postoji pozitivna povezanost između samoprocjena životnog zadovoljstva i sreće majka i očeva i samoprocjena životnog zadovoljstva i sreće njihove djece i to u smjeru sretniji i zadovoljniji roditelji, sretnija i zadovoljnija djeca.
- Viša majčina i očeva uključenost, pozitivno discipliniranje i toplina i podrška povezani su s većim zadovoljstvom životom, s više pozitivnih i manje negativnih emocija djece u srednjem djetinjstvu i na prelazu u adolescenciju. Detaljnije djeca s visokim razinama negativne emocionalnosti imaju niže zadovoljstvo životom kad je majčina toplina niska, no kada je majčina toplina visoka ne razlikuju se od adolescenata s niskim razinama negativne emocionalnosti. Nadalje, više razine obiteljskog rješavanja problema, dobre obiteljske komunikacije predviđaju više razine djetetove subjektivne dobrobiti. Veći stupanj u kojem roditelji ravnopravno dijele odgovornosti u vezi s aktivnostima u slobodnom vremenu djece pozitivno pridonosi pozitivnim ishodima djeteta - dodala je voditeljica projekta CHILD WELL, od koje smo doznali kako je odaziv sudionika u prvom valu istraživanja bio oko 44 posto, pri čemu se odazvalo nešto više majka u odnosu na očeve.
- Očekivali smo nešto veći odaziv, ali s obzirom na sve okolnosti koje su se dogodile s obzirom na pandemiju bolesti Covid-19 i lockdown te početak samog istraživanja 2021. godine zadovoljni smo s ukupnim odazivom svih sudionika našeg istraživanja. Ovim putem bi se još jednom najiskrenije željela zahvaliti djeci, roditeljima, učiteljima koji sudjeluju u istraživanju i vodstvu škola koje su nam izašle u susret da možemo ovo istraživanje provoditi u Varaždinskoj, ali i Osječko baranjskoj županiji - zaključila je prof. dr. sc. Brajša-Žganec.
