Međimurska županija posljednjih godina često se ističe kao primjer razvoja turizma na kontinentu, no u provedbi brojnih uspješnih projekata često im je nedostajalo institucionalne potpore i financijskog zaleđa. Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula ukazuje na problem predfinanciranja EU projekata, koji je posebice izražen u kontinentalnim turističkim zajednicama. Iz redovnih izvora financiranja, od turističkih članarina i pristojbi, na kontinentu se uglavnom mogu pokriti tek hladni pogoni TZ-a pa stoga i ne čudi da se mnogi i ne upuštaju u realizaciju ozbiljnijih projekata jer za tako nešto prvo treba osigurati predfinanciranje, a potom čekati ponekad godinu i više dana na povrat sredstava iz EU fondova. Tako da oni koji krenu u veće EU projekte, uz pohvale, nagrade i željene rezultate, često snose i brojne rizike.
Osnovana dva fonda
I dok neke države, poput Mađarske, to pitanje imaju riješeno na nacionalnom nivou, turističke zajednice u Hrvatskoj, kad kreću u realizaciju nekog projekta, u početnoj se fazi najčešće na razne načine dovijaju kako doći do potrebnih sredstava, u čemu im uglavnom pomažu jedinice lokalne samouprave (JLS-ovi). Na taj se problem već godinama ukazuje Ministarstvu turizma. Za tu su svrhu, između ostalog, prije dvije godine osnovana dva posebna Fonda pri Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) na čije se račune uplaćuje dio sredstava prikupljen na ime turističke pristojbe i turističke članarine. No još se čeka donošenje pravilnika i normaliziranje stanja uslijed pandemije, kako bi ti fondovi u potpunosti zaživjeli.
- Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent namijenjen je razvojnim projektima i programima kreiranja novih turističkih programa te je osnovan i Fond za udružene turističke zajednice. Sredstva iz ovih dvaju fondova raspoređuju se po određenom ključu turističkim zajednicama diljem Hrvatske koje su ih dužne namjenski utrošiti. Sredstva se raspoređuju u skladu s propisanim pravilnikom, no zbog specifične situacije i problema koji su nastali uslijed pandemije, Vlada je 2021. godine donijela Uredbu o raspodjeli sredstava iz tih dvaju fondova - pojašnjavaju u Ministarstvu turizma dodajući da je tako prošle godine turističkim zajednicama raspoređeno ukupno 29,6 milijuna kuna iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te gotovo 10 mil. kuna iz Fonda za udružene turističke zajednice.
Čekaju se pravilnici
- Sredstva su se mogla utrošiti na administrativne troškove, i to najviše 50%, a ostatak za aktivnosti predviđene godišnjim programom rada ili sporazumom. Dakle, ukoliko su turističke zajednice predvidjele aktivnosti i troškove vezane uz EU projekte, mogle su ih financirati iz tih sredstava. Što se tiče budućeg (su)financiranja EU projekata, pravilnicima o kriterijima za dodjelu sredstava iz spomenuta dva Fonda HTZ-a, a koji su u procesu donošenja, predviđeno je da se dobivena sredstva mogu, između ostaloga, upotrijebiti i za aktivnosti programa i projekata koji se realiziraju sredstvima iz EU fondova i to kako za sufinanciranje samih aktivnosti EU projekata, tako i za pripremu i izradu projektne dokumentacije EU projekata - pojašnjavaju u Ministarstvu, a u turističkim zajednicama očekuju da bi pravilnici konačno trebali definirati na koji će se točno način sredstva moći koristiti za predfinanciranje EU projekata te hoće li to biti putem javnih natječaja.
Kreditiranje putem HBOR-a
Kao dodatno rješenje u predfinanciranju EU projekata neki predlažu da se turističkim zajednicama omogući zaduživanje pri Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj (HBOR) pod istim uvjetima kao i JLS-ovima. Na taj bi način kratkoročnim kreditima HBOR-a mogli premostiti razdoblje predfinanciranja EU projekata. S obzirom da su osnivači županijskih turističkih zajednica TZ-ovi općina i gradova, a članovi njihovih skupština su, prema Zakonu o turističkoj članarini, privatni poduzetnici iz sektora turizma i ugostiteljstva, banke im ne mogu izdati kredite jer im nema tko jamčiti povrat. Stoga predlažu da se to pitanje riješi na način da Ministarstvo turizma jamči za povrat kredita.
U HBOR-u također ističu da su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave subjekti javnog sektora i kao takve ostvaruju pravo na izravno financiranje EU projekata kod HBOR-a, no TZ-ovi to nisu.
Turističke zajednice, iako blisko surađuju s JLS-ovima, nemaju vlasničku povezanost s JLS-ovima. Bez obzira na to, HBOR im je omogućio financiranje EU projekata putem poslovnih banaka s kamatnom stopom počevši od 1,7%, a ovisno o kreditnom rejtingu i ponuđenim instrumentima osiguranja - odgovaraju iz HBOR-a.
