Predavača je predstavio Ivan Turčinov, tajnik Hrvatskog rodoslovnog društva, a sam autor uvodno je predočio smještaj naselja i župe Križovljan od čijeg je južnog dijela, kao i jugozapadnog dijela župe Vinica, 1789. godine, osnovana župa Sveta Barbara Natkrižovljan.
Župa Križovljan u Zagrebačkoj nadbiskupiji nalazila se u Gornjevaraždinskom dekanatu, kao i u počecima djelovanja Varaždinske biskupije, a danas je kao i župa Sveta Barbara u Ivanečkom dekanatu. U tom uvodnom dijelu Franjo Talan se osvrnuo na knjigu Josipa Bedekovića, „O Sv. Jeronimu, Iliriku i Međimurju“ iz 1752. godinu, čiji prijevod je otisnut 2017. godine, a gdje se o smrti Marka Aurelija (strana 119 op ft) iznosi da je umro 181. godine u Križovljanu (Krisovlyanu), hrvatskoj utvrdi varaždinskog okruga, tik do varaždinskog polja, kao i knjizi "Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća" u kojoj je zapisano: U selu Križovljanu nalaze se čvrsto građene crkve: pored župnog dvora i jedna područna crkva. Obje su crkve okružene kamenim kružnim zidom. Prva se crkva nalazi na strmoj uzvisini i dominira nad selima Cesticom, Križvoljanom i Radovcem zajedno s područnom crkvom koja se nalazi na ravnici.
U završnom dijelu prikazane su i karte iz razdoblja dok je taj predio današnje Općine Cestica, za vrijeme Drugog svjetskog rata bio podijeljen između NDH i Njemačke. Tako je zapadni dio Općine, s naseljima Dubrava, Lovrečan i Brezje bio pod upravom župe Zavrč, a sjeverni s naseljima Križovljangrad i Virje, tadanje općine Križovljan Cestica priključen je Ormožu.
U župi Križovljan, u razdoblju 1690.-1715. godine kršteno je 1806 djece, a najzastupljenija su prezimena Vorih, Zagorec, Kolar, Furjan i Suliman.
U svojim istraživanjima vlč. Ivan Košić ( 10. 06. 1943.- 18. 01. 2025.) je zabilježio: Naredba o vođenju Matičnih knjiga dana je na Borkovićevoj sinodi 1669. g. Naše je započeo Grgur Županić 1675. - krštenih, gdje na zajedničkom svesku nedostaje prvih 69 stranica krštenih, a kojih je do 1690. bilo 507 ( Više o radu i djelovanju vlč. Ivana Košića može se pogledati OVDJE i OVDJE) i ostalim portalima i tiskanim medijima.
Prema Matici krštenih župe Križovljan za razdoblje 1690. -1715. najzastupljenije je prezime Vorih s 33 krštenika, a potom dolazi Zagorec (31), Kolar (30), Furjan (26), Suliman (24), Šoštarin, Težak i Županić s 23 krštenika. Prezime Marković imala su 22 krštenika, a s 2 prezimenom Kumek i Pavlović bilo je 20 djece. Prezime Lazar zastupljeno je 19 puta, Kralj (17), Bednaić, Ostrički, i Posavec 16 puta, a po 15 puta spominje se prezime Dregarić, Korpar, Maltarić i Panjan, nakon čega je s 14 predstavnika prezime Kreč, Mayer, Vnuk i Kamenar. Prezimena Kovačić i Turščak spominju se 13 puta, a potom s 12 krštenika slijede; Horvat, Pičkan, Pintarić, Šipek, Šoštarić, Vukašin i Žunec. Prezimena Bogadi, Kokotić, Obadić, Ostreš i Varga upisna su 11 puta, sa deset predstavnika su prezimena Ježek, Kavčić, Knezoci i Škreblin, a 9 krštenika bilo je iz prezimena Genc, Legnić, Leskovar, Perić, Pungrac i Vrbnjak. Po 8 krštenika nosilo je prezime Boltek, Borovski, Bzik, Dobrotić, Filković, Hlebec , Korparić, Mislović i Prprović, a po 7 Borak, Cesar, Hrnčić, Kollar, Košutar, Križanić, Mumljek, Pernesić, Petovar, Plahutar, Pogača, Skok i Štumberger. Sa šest prezimena bilo je prezime Cigan, Cvetković, Hotinski, Koren, Obsenjak, Poljak, Rak, Škrinjar, Šoštar, Vincetić, Vugrina i Žuglec, a po 5 Balaić, Blažićević, Bosilj, Daljavec, Gašparić, Gavez, Gonzi, Hižak, Hrženjak, Javorski, Kirić, Kokot, Kolarek, Kukec, Kužnar, Lončar, Milec, Rahović, Ratkajec, Spevan, Talan, Verbnjak, Vidac, Votčanec i Zebec. U razdoblju od 01. siječnja 1690. do 31. prosinca 1715. godine u župi Križovljan kršteno je 1806 djece sa preko pet stotina prezimena, a iz raspoloživih podataka za 89 osoba nije se prezime moglo utvrditi; kao na primjer: 01. ožujka 1692. krštena je Helena, roditelji Bartol i Margarita, ili 01. prosinca 1694. Toma, nezakoniti sin, roditelji Petar i Helena (služavka na Vragovićevu posjedu).
Od 1690. do 1715., kod djevojčica najzastupljenije je ime Barbara, a kod dječaka Ivan.
Za 1806 djece roditelji su odabrali 88 imena, a najzastupljenija su Barbara (134), Helena (120), Katarina (112), Ivan (101), Magdalena (80), Ana, Gertruda i Mihael (70), Juraj (68), Doroteja (67), Josip (57), Andrija (56), Stjepan (49), Matija (48), Marko (47), Jakob (45), Martin (42), Grgur i Uršula (41), Nikola (32), Pavao ( 31), Lucija (25), Gašpar (24), Lovro (23), Antun i Filip (21), Agneta (20), Marija, Marta i Matej (18), Peter i Toma (16), Adam i Eva (15), Luka (13), te Blaž i Margareta (12), a ostala imena nosi manji broj krštenika.
U završnom osvrt dan je prikaz prezimena Talan i potomke Pavla rođenog 1672.
Analizom matičnih knjiga župe Križovljan ustanovljeno je da je od početka vođenja istih do 1932. godine, s prezimenom Talan kršteno preko 260 djece, a na temelju istih sastavljeno je rodoslovno stablo od Pavla Talana rođenog 1672. godine do djece Antuna Talan rođenog 1906. godine u Križovljanu i supruge mu Terezije djevojački Pavlović rođene iste godine u Cestici. Samom predavanja uz članove Hrvatskog rodoslovnog društva Pavao Ritter Vitezović iz Zagreba bio je prisutan i Anđelko Ramuščak rođen u Radovcu i Mladen Klasić rođen 1928. godine, kojem je otac rođen u Križovljanu, a majka u Cestici.
U prilogu fotografije koje je snimio prof. Zlatko Cesar iz Varaždina.
