Svi uglavnom znaju što su klice; mnogi su ih i kušali, no znate li što je mikrozelenje? Riječ je o “mikropovrću”, nešto između klica i presadnica, koje se uzgaja do određene visine i konzumira kao “hrana budućnosti” bogata nutrijentima. U Hrvatskoj se dosad tek nekolicina OPG-ovaca upustila u uzgoj mikrozelenja, a među njima je i Danijela Zoroja koja je u podrumu obiteljske kuće u Štefancu izradila pravi mali laboratorij kako bi stvorila potrebne uvjete za rast biljčica koje od prošle godine putem vlastitog OPG-a prodaje uglavnom restoranima na području Varaždinske i Međimurske županije.
Upravo to tražim!
Danijela je vegetarijanka dugi niz godina. Prije desetak godina zainteresirala se za uzgoj klica zbog njihove hranjivosti, ali i blagotvornog djelovanja na ljudsko zdravlje. Proučavajući dostupne informacije, doznala je i za mikrozelenje, sve popularnije na zapadu, a koje se polako probija i na naše područje, posebice među nutricionistima i onima koji traže zdravije oblike prehrane.
Prije pet godina u dvorištu je podigla plastenik, s namjerom da u njemu uzgaja mikrozelenje. Prvi rezultati nisu bili obećavajući pa se odlučila prebaciti u podrum gdje je mogla stvoriti kontrolirane uvjete za razvoj biljčica; od higijenskih uvjeta s UV lampama za dezinfekciju do potrebne količine svjetla, topline, vlage i ventilacije zraka.
Nakon četiri godine čitanja, istraživanja, pokušaja i pogrešaka, uzgojila je svoje prve plitice s mladim biljkama rotkvice čijim je izgledom, okusom i teksturom konačno bila zadovoljna. Prijateljica ih je odnijela voditelju jednog čakovečkog restorana koji je bio više nego oduševljen kazavši da upravo tako nešto traži u restoranu već dulje vrijeme. I krenule su prve stalne narudžbe Danijelinog mikrozelenja pod brendom NutriGreens.
- Dosad sam uspjela uzgojiti 27 različitih vrsta mikrozelenja. Čitala sam i istraživala jer sam htjela što dublje ući u tematiku i upoznati se s cijelim procesom, kako bih znala što točno radim. Jedno je imati vrt, ali ovo je sasvim druga priča, potrebno je imati laboratorijske uvjete. Biljke su za mene velika inspiracija i izazov. I dalje eksperimentiram. Na neke biljke stavljam utege kako bih regulirala njihov rast. Kukuruz se, primjerice, uzgaja u mraku jer svaka kultura ima neka svoja načela najboljeg rasta - priča nam Danijela koja je prije dvije godine ostala bez posla i iznenadila se kad su joj na razgovorima za posao, s njezinih 40 i nešto godina, rekli da je prestara.
Proljeće cijele godine
Tada se u potpunosti okrenula biljkama i odlučila od toga stvoriti i prihod od kojeg se može živjeti. U svemu joj je velika podrška i životni partner, čija je struka vezana uz biokemijske znanosti, tako da je i njega zainteresirao uzgoj mikrozelenja.
- Počela sam s uzgojem rotkvice daikon, jer je nju najjednostavnije uzgojiti. Trebalo mi je pola godine da usavršim njezin uzgoj i dobijem krajnji proizvod koji će i lijepo izgledati jer danas svi pridaju veliku pažnju vizualnom dojmu. Na kraju sam dobila i željenu gustoću i aromu, ali sam shvatila da sve to i nije tako jednostavno - priča Danijela kojoj danas treba oko tjedan dana za uzgoj rotkvice do željene visine od pet centimetara, kad je biljka spremna za isporuku. Na toj visini biljka sadrži najveću koncentraciju nutrijenata pa je to najbolji trenutak za konzumaciju. Svako povrće ima određeni učinak na zdravlje, a rotkvica je dobra za probavu, posebice kod konstipacije.
Sve se isključivo uzgaja prema narudžbama jer se biljke u komorama ili frižiderima mogu držati do tjedan dana. Najviše se traže rotkvice, kojih ima tri vrste, i grašak te potom brokula, koleraba, gorušica, cikla, kao i cvijeće boražine i vučike, a novo u ponudi je i sikavica, za zdravlje jetre. Trenutačno mikrozelenjem opskrbljuje dvadesetak restorana, a želja joj je proširiti prodaju i na individualne kupce.
- Mikrozelenje kod nas uglavnom traže ljudi s određenim zdravstvenim problemima, dok ga vani koriste kao sastavni dio prehrane jer to jest hrana, a ne samo dekor. Slično kao što su u proljeće ljudi nekad u prirodi brali mlade izdanke i time čistili i jačali organizam. To je upravo mikrozelenje koje nam je ovim načinom uzgoja sada dostupno tijekom cijele godine, a ne samo u proljeće!
"Znala sam da ću uspjeti!"
- Cilj mi je približiti ljudima mikrozelenje kao "superhranu" jer je u malim količinama bogato nutrijentima, mineralima, vitaminima i enzimima do 40% više nego u odraslih biljaka. Može se koristiti u salatama, shakeovima, juhama, namazima, na sendvičima, bruschetima i slično - ističe naša sugovornica dok nam pokazuje svoje nježne biljčice u "kućnom laboratoriju - uzgajalištu". Da bi došla do ove razine potrebno joj je bilo nekoliko godina i puno truda, a ponekad je morala kretati i iz početka. Za uzgoj mikrozelenja koristi se sjeme namijenjeno isključivo za mikrouzgoj i treset kao zemlja, bez ikakvih gnojiva, aditiva ili zaštite protiv štetnika, već samo zalijevanje vodom. Tijekom jednog procesa u zemlji su se pojavile ličinke šampinjonskih muha.
- Nama je to bilo poput tuče - kaže Danijela. Sve su morali maknuti, dezinficirati i krenuti iznova, a veliku pomoć i savjet pritom joj je pružila Amalka Vukelić iz Lune, udruge za ekološku i biodinamičku proizvodnju. I nije odustala.
- Znala sam da ću uspjeti, imala sam osjećaj da je to ono čime se želim baviti jer vjerujem u snagu ovih biljčica.
I djeca rado “čupkaju” mikropovrće
Danijela Zoroja dosad je održala i nekoliko radionica uzgoja klica i mikrozelenja u suradnji s nutricionisticom Petrom Križaić iz Međimurja i Angelinom Paić iz Osijeka. Želja joj je na taj način popularizirati redovnu konzumaciju mikrozelenja u široj javnosti. Također je tijekom protekle školske godine održala radionicu upoznavanja mikrozelenja u Osnovnoj školi Šemovec za učenike četvrtog razreda.
- Oduševio me njihov interes. Odvojili smo dva školska sata za druženje i nove spoznaje za djecu. Bili su proaktivni, sadili i degustirali mikozelenje, ali i postavili bezbroj pitanja. Priču o mikrozelenju povezali smo s gradivom iz poduzetništva i prirode - kaže Danijela dodajući kako mikropovrće posebice privlači djecu koja ga rado “čupkaju” i jedu kad je izloženo na stolu.
