"Kulturna povijest grada Varaždina" našeg povjesničara Rudolfa Horvata, Horvatov rukopis nastao tridesetih godina prošloga stoljeća, izniman je prilog historiografiji Varaždina, ali i zanimljivo štivo za sve ljubitelje varaždinske povijesti, istaknuto je na nedavnoj promociji ove knjige.
- Rudolf Horvat, svakako jedan od naših naznačajnijih povjesničara u prvoj polovici 20. stoljeća, počeo je na povijesti grada Varaždina raditi još kao mladić, 1909. godine, ne bi li taj njegov rad bio primjeren doprinos svečanoj proslavi 700. godišnjice proglašenja Varaždina prvim slobodnim i kraljevskim gradom kontinentalne Hrvatske. Premda ta važna obljetnica nije obilježena, Horvat je nastavio svoj rad na rukopisu, koji je završio tek u osvit Drugog svjetskog rata. U jednom pismu tako je zabilježio: „Kada se latih prikupljanja izvora za povijest grada Varaždina bilo mi je 36 godina. Sada sam starac od 60 godina“ - istaknuo je dr. sc. Vladimir Huzjan, upravitelj varaždinskog Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Najpopularnija knjiga o povijesti
Svoju povijest Varaždina Horvat nije uspio izdati zbog rata, a nakon njegove smrti, 1947. godine, rukopis je čuvan u Gradskoj vijećnici, a zatim u varaždinskom Gradskom muzeju, pa je ovo iznimno historiografsko djelo priređeno za tisak i objavljeno tek 1993. godine, u nakladi Zavoda za znanstveni rad HAZU i Grada Varaždina.
Gotovo trideset godina od objavljivanja Horvatove Povijesti grada Varaždina, sigurno jedne od najpopularnijih i najčitanijih knjiga o povijesti Varaždina, izdan je i rukopis Rudolfa Horvata u kojem je obradio posebne povijesne teme.
- To je rukopis koji je nastao krajem tridesetih ili početkom četrdesetih godina prošloga stoljeća. Rukopis je najprije čuvan u Gradskoj vijećnici,a potom u Gradskom muzeju, sve dok prošle godine, u suradnji s Gradskim muzejom, Spomenkom Težak i Jasminom Medvedom, nije pripremljen za tisak. U njemu Horvat obrađuje vrijeme od 16. do kraja 19. stoljeća, no, od prve Horvatove knjige, u kojoj je obrađena opća povijest, ova se knjiga razlikuje po temama koje obrađuje.Rukopis se sastoji od 11 omotnica, a na 277 listova pisanih Horvatovom rukom, a u manjem dijelu i pisaćim strojem, Rudolf Horvat je marljivo, pedantno i strpljivo obradio povijest varaždinskih crkava, kapela i samostana te crkvenih redova koji su djelovali u Varaždinu, zatim varaždinskih škola, gradske uprave i sudbene prilike u starom Varaždinu. Horvat u ovoj knjizi piše i o financijskim i socijalnim prilikama u Varaždinu, zatim o varaždinskom gospodarstvu, o trgovini i obrtu, varaždinskim cehovima, ali i primjerice, o Zakmardijevom sjemeništu, starim oporukama, Židovima u Varaždinu. U knjizi Kulturna povijest grada Varaždina objavljene su i Horvatove bilješke primjerice, o Bratovštini muke i smrti Isusove, ili o odijelima varaždinskih građana u 19. stoljeću. U posebnom poglavlju ove knjige objavljeni su i njegovi tekstovi koji nisu tiskani u Povijesti grada Varaždina, a čitatelji će u knjizi pronaći i bibliografiju Rudolfa Horvata o gradu Varaždinu, pa čak i rječnik manje poznatih riječi i pojmova - naglasio je Vladimir Huzjan, koji je zajedno s prof. Spomenkom Težak i mag. Jasminom Medvedom, pripremio i uredio ovu vrijednu povijesnu knjigu.
Oba rukopisa Rudolfa Horvata "Povijest grada Varaždina" i "Kulturna povijest grada Varaždina" predstavljaju sadržaju cjelinu, kako po stilu pisanja, tako i po obradi povijesnih tema, pa je ovo izdanje iznimno vrijedan prilog varaždinskoj historiografiji.
Na predstavljanju knjige "Kulturna povijest grada Varaždina" muzejska savjetnica Spomenka Težak govorila je o "mukotrpnom i ustrajnom radu“ Rudolfa Horvata na prikupljanju materijala, opsežnim istraživanjima i obradi građe za ovu varaždinsku povijesnicu. Rudolf Horvat (Koprivnica, 14. ožujka 1873. - 25. svibnja 1947.) u Varaždinu je proveo više godina istražujući spise, a zbog velikog obima posla neki povijesni spisi dostavljani su mu i u Zemaljski kraljevski arhiv u Zagrebu, gdje je istraživao sačuvanu arhivsku građu vezanu uz Varaždin, koju je proučavao i u austrijskim i mađarskim arhivima. Rukopise za povijest Varaždina Horvat je predao u dijelovima: u ožujku 1934., 1935., 1936., pa u kolovozu 1938. te na proljeće 1939. godine. - Kada će čitatelj čitati moju knjigu, neće ni slutiti, koliko je muke i ustrajnosti stajalo prikupljanje materijala za sastavljanje povijesti Varaždina - napisao je Rudolf Horvat u jednom pismu 1933. godine.
Ljeto varaždinske povijesne knjige
Kulturna povijest grada Varaždina tek je prva u nizu povijesnih knjiga koje će biti predstavljene u atriju Starog grada te u palači Herzer tijekom kolovoza i rujna.
- Zavod Akademije u Varaždinu je samostalno ili s partnerima, varaždinskim Gradskim muzejom i ogrankom Matice hrvatske u Čakovcu, tiskao nekoliko povijesnih knjiga koje će biti predstavljene u ciklusu "Ljeto varaždinske povijesne knjige". Predstavit ćemo ukupno šest knjiga, i to svake srijede u 19 sati - naglasio je Vladimir Huzjan.
U srijedu, 18. kolovoza, u atriju Starog grada, bit će predstavljen časopis "Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU", o kojem će govoriti dr. sc. Ivan Obadić, mr. sc. Eduard Vargović i dr. sc. Vladimir Huzjan.
U palači Herzer, u srijedu, 25. kolovoza, bit će predstavljena knjiga "Carski i kraljevski razarač Warasdiner", Zvonimira Freivogela, 1. rujna, u atriju Staroga grada, bit će promovirana knjiga mr. sc. Ivana Zvonara o kajkavskom pjesniku Florijanu Andrašecu, o kojoj će uz autora govoriti i prof. Ivan Pranjić te Vladimir Huzjan,tjedan kasnije, 8. rujna, bit će predstavljen prvi svezak "Izvora za povijest grada Varaždina (1527. - 1600.)", koji će predstaviti prof. Damir Hrelja, prof. Karmen Levanić, prof. dr. sc. Zoran Ladić, dr. Branka Grbavac i Vladimir Huzjan, a ciklus će završiti 15. rujna, kada će u palači Herzer biti predstavljena knjiga Eduarda Vargovića - "Varaždin 1981."
