Nažalost koronakriza je ove godine spriječila mnoge vinogradare da u svojim vinogradima obilježe tradiciju Vincekova kada se krstio vinom i kobasicama trs, a veselica brojnih okupljenih u vinogradu potrajala je duboko u noć.
Vincekovo je najveći blagdan vinogradara i ljubitelja vinske kapljice. Označava novu vinogradarsku godinu i drevni je običaj tog dana ići po prvi put u novoj godini u pohode vinogradu bez obzira na studen, dubok snijeg ili kadkad i raskvašenu zemlju, običaj je bio doći do trsa.
Kako kaže etnolog Tibor Martan, stari je pučki običaj da se toga dana (22. siječanj) prvi put u novome ljetu pohodi vinograd. U vinogradu se rezalo tri mladice vinove loze, odnosilo kući, stavljalo u pehar s vodom te držalo u toploj prostoriji kraj prozora. Po tome koliko je pupova potjeralo na mladicama vinogradar je nastojao procijeniti budući urod grožđa.
- Na Vincekovo vinograd se znalo poprskati i blagoslovljenom vodom ili blagoslovljenim vinom. Sunčano vrijeme na Vincekovo bilo je također predznak dobrog uroda. Tome u prilog svjedoče sljedeće izreke: Če Vinka sunce peče, v lagve vino teče!“ i „Vinkovo sunce, dobro vince!“ - kaže nam Martan te navodi još neke važne datume za vinogradare.
- Po pučkoj navadi za Jurjevo (23. travanj) valja posaditi novi nasad loze, a u starom vinogradu zašiljiti kolje, pognojiti trsje, okopati ih i završiti rezidbu. Blagdan Svetog Filipa slavi se 3. svibnja, a blagdan Svete Sofije 15. svibnja. Mraz u tom dijelu godine pogibeljan je za vinograde. U narodu je tako nastala ova izreka: „Filip popija, Sofija dopija“. Blagdan Svetog Urbana slavi se 25. svibnja. Prema vremenu toga dana može se odrediti vrijeme cijelog srpnja, a i rujna, pa je kiša znak lošeg ishoda berbe. U narodu su poznate ove izreke: „Kaj sveti Vrban natače, to mimo lagva teče!“ Za Ivanje (24. lipanj) trsje se mora drugi put okopati, povezati, oplijeviti i poprskati. Za Petrovo (29. lipanj) u vinograde se ide odstraniti mladice i zaperke. Oko blagdana Svete Klare (11. kolovoz) bobice grožđa počela su poprimati boju pa je narod govorio: „Sveta Klara grožđe šara!“ - nabraja Martan.
- Jedan od lijepih vinogradarskih običaja odvija se na blagdan Svetog Bartola (24. kolovoz) kada se u vinogradima prema predaji podiže klopotec koji će tjerati čvorke i nagovijestiti da se bliži berba. Ako je godina bila dobra, bez tuča nevremena i preobilnih kiša za Miholje (29. rujan) trebala bi započeti berba. Ranije se sorte grožđa mogu brati ranije, ali prava bi berba trebala započeti sedam dana nakon Miholja. Blagdan Svete Terezije Avilske slavi se 15. listopada. U sjevernijim vinogorjima vjerovalo se da je sa berbom graševine najbolje započeti upravo na blagdan Svete Terezije. Na dan Svetog Martina (11. studeni) proslavljalo se sazrijevanje mošta u vino. U vino se toga dana stavljalo malo soli da se ne kvari i da od njega ne boli glava kada se previše popije. U kletima se te noći moralo svijetliti cijelu noć da Martin ne ukrade vino. Na Martinje se obilno jelo. Svaka je kuća na stolu morala imati pečenu gusku sa mlincima. Na blagdan se Svetog Ivana apostola (27. prosinac) odnosilo vino na posvetu u crkvu. Dio blagoslovljenog vina ulijevao se u bačve da čuva vino od kvarenja, a drugi se pio u slučaju bolesti - ukazuje Martan na sve datume kojih se vinogradari moraju pridržavati.
