Zahvaljujući svom medu od bagrema, koji je dobio 19,4 bodova, Jasmina Kundija Gradiček našla se na desetom mjestu među 70 dobitnika zlatnih priznanja na 1. međunarodnom ocjenjivanju kvalitete meda “Alpe – Adria”, održanom u Lepoglavi u organizaciji pčelarske udruge Čmalico Bednja, a u suradnji s Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te pod pokroviteljstvom Varaždinske županije. Ova pčelarica, odnosno medarica iz Maruševca najbolje je plasirana među rijetkim ženama na ovom ocjenjivanju na koje je pristiglo 244 uzorka iz 15 hrvatskih županija te iz Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Nadala se, ali…
Veliki je to uspjeh jer se Jasmina Kundija Gradiček samostalno bavi pčelarstvom tek dvije godine, nakon smrti oca Stjepana Kundije, dobitnik mnogobrojnih zlatnih diploma za kvalitetu.
- Ljubav prema pčelama usadio mi je otac, koji je imao stotinjak pčelinjih zajednica. Zbog posla i ostalih obaveza morala taj broj nešto smanjiti jer cilj nije kvantiteta, nego kvaliteta meda, a što se potvrdilo i na ovom ocjenjivanju, veli nam.
Priznaje da se dobrom rezultatu potajno nadala.
-Međutim, nisam očekivala da će moj med biti među deset najbolje ocjenjenih medova od 244 uzorka koja su pristigla na ocjenjivanje, pogotovo što sam najbolje plasirana pčelarica. Od maksimalnih 20 bodova, moj med od bagrema dobio je 19,4, što je za mene veliki uspjeh i izrazito sam ponosna, priznaje Jasmina te napominje da su se uzorci ocjenjivali sukladno propisima: određivali su se fizikalno -kemijski parametri te je provedena senzorska procjena: čistoća, kristalizacija, boja, miris i okus.
Ovaj uspjeh bit će joj poticaj za nastavak bavljenja pčelarstvom jer prije par godina sebe nije vidjela kao pčelaricu, ali to se promijenilo.
-Nisam mogla odustati od onoga što je moj otac toliko volio. Uz posao i svakodnevne druge obveze poprilično je teško sve zajedno uskladiti, pogotovo nama ženama. Međutim, imam veliku potporu supruga, djece i majke koji mi pomažu a naravno i prijatelja koji uskoče kod vrcanja, ukazuje.
Zbog obveza, uglavnom je vikendima u pčelinjaku.
-Pčelinjak je stacionirani u Selniku. Količina proizvedenog meda isključivo ovisi o vremenskim prilikama. Trenutno je “zatišje” u pčelinjaku, ali se obavljaju drugi poslovi – topljenje voska, čišćenje okvira, ožićavanje... Dolaskom proljeća i prvih toplijih dana pčele zahtijevaju intenzivnu brigu kako bi bile spremne za pašu koja počinje početkom svibnja, prvim cvjetanjem voćaka. Glavna paša u našem području je paša agacije ili bagrema. Pčelinja zajednica do tog vremena mora biti jaka da bi dobili što više meda. Ako želimo kvalitetu, pčele zaista traže puno vremena, objašnjava.
Vrcani i imuno med te propolis
U Maruševcu prvenstveno proizvodi čisti prirodni vrcani med, a u ponudi se još nalazi imuno med, koji je mješavina meda, peluda i propolisa, a nude i propolis kapi.
- Sada kada je sezona gripe povećala se i prodaja meda. Nešto slabije se prodaje u ljetnim mjesecima, ali postoji velik dio kupaca koji imaju naviku svakodnevno koristi med u svojoj prehrani. Med je prirodan proizvodna slatka viskozna namirnica, koju pčele proizvode od cvjetnog nektara. Stoga je bogat vitaminima, mineralima i enzimima, čineći ga izvorom energije s antioksidativnim, antibakterijskim i proutupalnim svojstvima. Med jača imunitet, pomaže kod kašlja, zacjeljuje rane, ukazuje Jasmina te upozorava da se ne smije zagrijavati iznad 40 stupnjeva kako bi sačuvali njegove korisne sastojke.
Kako dodaje, cvjetni prah se smatra superhranom. Predstavlja bogat izvor proteina, vitamina (A, B-kompleks, C, D, E, K), minerala, aminokiselina, enzima i antioksidansa.
-Ključan je za pčelinju zajednicu, a izuzetno vrijedan i za ljudski organizam jer jača imunitet, poboljšava vitalnost, probavu, energiju i pomaže kod oporavka te se koristi kao dodatak prehrani, često miješan s medom. A propolis je poznat kao prirodni antibiotik bogat je flavonoidima i polifenolima koji imaju antibakterijska, antivirusna, antioksidativna i protuupalna svojstva, čineći ga popularnim u narodnoj medicini za jačanje imuniteta, liječenje upala (grlo, koža, usna šupljina) te zacjeljivanje rana, pojašnjava.
Sama proizvodnja meda je vrlo složen proces, koji počinje sakupljanjem nektara, zatim enzimskom obradom i prijenosom nektara među pčelama, dehidracijom nektara unutar košnice lepetanjem krila pčela i ventilacijom te na kraju pohranom i zatvaranjem stanica saća. Slijedi proces vrcanja meda koji počinje vađenjem medonosnih okvira iz košnice, otvaranjem voštanih ćelija saća, centrifugiranjem okvira u vrcalici, cijeđenjem meda i pakiranjem u staklenke.
-Sve više se spominje patvorenje meda, što je nažalost istina. Naše tržište preplavljeno je nekvalitetnim uvoznim medovima upitne kvalitete, ali zato niske cijene. Također nama pčelarima nikako ne ide u prilog zadnja odluka Vlade o ograničavanju cijene meda. Smatram da bi trebalo svakako postrožiti kontrolu kvalitete meda koji nam dolaze u trgovačke centra, a i onih medova koji se prodaju uz cestu bez ikakvog obilježja. Edukacijom potrošača kako prepoznati pravi med i većom podrškom lokalnim pčelarima mogli bi barem malo smanjiti upotrebu patvorenih medova koji ugrožavaju domaće tržište, drži najbolja medarica sa sjevera, koja poručuje da oni koji žele izbjeći uvozni, nekvalitetan i patvoreni med trebaju ga kupovati od malih pčelara koji imaju dokaz kvalitete meda s natjecanja kakvo je bilo u Lepoglavi. I.Kr.
