Međimurski turizam i prošle je godine zabilježio rast s gotovo šest posto više noćenja i više od četiri posto više dolazaka. Domaći gosti čine više od polovicu ukupnog broja turista te slijede gosti iz Slovenije, Njemačke i Austrije, dok su Terme Sveti Martin najposjećenija destinacija.
Predstavljajući nedavno turističke rezultate međimurski župan Matija Posavec istaknuo je da se međimurski turizam temelji na održivosti, “koja je ujedno i način života u Međimurju”.
Direktor Turističke zajednice Međimurske županije Rudi Grula napomenuo je da su se kroz razvoj turizma u Međimurju obnovile brojne povijesne građevine i pretvorile u interpretacijske centre, a u ovoj godini najavljuje dovršetak dviju kapitalnih investicija; dvorca Feštetić u Pribislavcu i palače Hischler u Donjoj Dubravi.
Je li rast u prošloj godini rezultat novih kreveta, promidžbe ili novih sadržaja?
Rezultat ne mjerimo samo brojkama, već vrijednošću koju smo stvorili. Naš rast od 6% u noćenjima nije primarno rezultat novih kreveta, jer su kapaciteti rasli svega 0,9%, već povećanja kvalitete sadržaja i ciljane digitalne promidžbe. Postali smo destinacija koju gosti biraju zbog doživljaja, a ne samo usputne stanice.
Koliko još tu ima prostora za rast, bez narušavanja održivosti?
Prostor za rast je golem, ali ne u smislu “apartmanizacije”. Naša prosječna popunjenost je oko 28%, što znači da imamo 70% slobodnog prostora u postojećim kapacitetima, prvenstveno izvan ljetne sezone i u Donjem Međimurju. Naš cilj je “popuniti praznine”, a ne graditi nove betonske hotele. To je srž održivosti: maksimalno iskoristiti ono što imamo, uz minimalan pritisak na okoliš.
Međimurje je ponovno višestruko nagrađeno kao zelena destinacija. U kojoj mjeri je i ekološka poljoprivreda povezana s turizmom?
U Međimurju zelena boja nije samo marketing, ona je naš ekonomski model. Turist koji dođe u “Zelenu destinaciju” očekuje hranu s “nula kilometara”. Sjajan primjer je naš program Eko regija Međimurje, gdje povezujemo lokalne ekološke proizvođače izravno s restoranima i školama. Imamo vrhunske primjere poput biodinamičkog vrta u Termama Sveti Martin ili vinarija koje prelaze na ekološku proizvodnju kao što su Vinarija Lovrec iz Sv. Urbana i DK iz Dragoslavca. Kada gostu ponudite heljdu ili bučino ulje s OPG-a koji se nalazi kilometar od njegovog smještaja, vi ne prodajete samo obrok, vi podržavate opstanak međimurskog sela. To je neraskidiva veza.
Koliko umjetnički sadržaji i promocija poput “Popevke u Beču” pridonose brendiranju regije?
Takva događanja su naša “civilizacijska iskaznica”. Nastup međimurske popevke u Musikvereinu Beču nije samo koncert; to je poruka europskom tržištu da je Međimurje regija duboke kulture i identiteta. Kultura je jedan od najjačih motiva za goste visoke platežne moći koji traže autentičnost. Kada UNESCO-vu baštinu prezentiramo u metropolama poput Beča, mi gradimo imidž “Boutique destinacije”. To nam pomaže da se odmaknemo od imidža jeftinog turizma i privučemo putnike koji cijene našu umjetnost, povijest i način života.
Možete li navesti primjere kako turizam poboljšava život lokalaca i kako to mjerite?
Turizam je uspješan samo ako je lokalno stanovništvo sretno. Naših 888 kilometara biciklističkih staza ili uređene šetnice uz Muru i Dravu nisu izgrađene samo za turiste. Njih svakodnevno koriste naši ljudi za rekreaciju i zdravlje. To je izravno podizanje kvalitete života. Mjerimo to kroz “Indeks blagostanja zajednice”, redovite ankete u kojima ispitujemo stanovnike koliko su zadovoljni turizmom. Ako lokalni OPG-ovac proda više svojih proizvoda na kućnom pragu jer mu turizam dovodi kupce, ili ako mladi ljudi ostaju u Međimurju jer se otvaraju kreativna radna mjesta u turističkom menadžmentu, onda znamo da smo uspjeli.
Tko su najuspješniji mali subjekti u turizmu u 2025. godini? Ima li i nekih novih turističkih usluga?
Heroji naše turističke scene su mali, obiteljski subjekti koji su se usudili biti inovativni. Posebno bih istaknuo dobitnike nagrada Suncokret ruralnog turizma: Vino Lovrec iz Sv. Urbana za ekološki vinski turizam, Turistička zajednica Preloga za organizaciju Festivala balona na vrući zrak, Hotel Panorama Prelog za pristupačni turizam. OPG Pešta iz Štrigove za tradicionalnu ruralnu gastronomiju. Ivana Medved Klučarić i njezin brend prirodne kozmetike “Lantestina” za predstavljanje ruralnog turizma na nov način.
![]()
Što spremate novog u 2026. godini?
Godina 2026. bit će prekretnica za našu kulturnu i turističku ponudu jer privodimo kraju kapitalne investicije u obnovu dvorca Kaštel Feštetić u Pribislavcu i palače Hischler u Donjoj Dubravi. Ovi spomenici kulture dobit će novu, suvremenu svrhu. U Pribislavcu otvaramo Interpretacijski centar međimurske gastronomije s pratećom Međimurskom kulinarskom akademijom, dok će Donja Dubrava postati dom Interpretacijskog centra Međimurske popevke. Ovim projektima činimo još jedan inovativan iskorak prema regenerativnom turizmu i konceptu slow travela, čime Međimurje ponovno potvrđuje ulogu nacionalnog predvodnika u turističkim trendovima. Pred nama je uzbudljiva godina prepuna lijepih vijesti za sve posjetitelje i stanovnike Međimurja.
