Mješoviti pjevački zbor KUD-a „INA“ nastupit će za Dan grada Varaždina u velikoj dvorani HNK-a Varaždin u utorak 6. prosinca u 19.30 sati. Naime, Zbor KUD-a „INA“ slavi 40 godina rada pa je i to jedan od povoda da obljetnicu proslavi kad i Varaždin svoj dan. Nastupit će uz varaždinski zbor Kapela Paulina Warasdin i tamburaše CTK-a Varaždin. Na repertoaru imaju pjesme od narodnih uspješnica do zabavno-glazbenih evergreena iz mjuzikala, a o svemu smo tome porazgovarali s dirigentom zbora Bojanom Pogrmilovićem.
Kakav ste program pripremili za Varaždin, hoćete li ga prilagoditi zagorskom, odnosno miljeu varaždinštine?
Program koncerta kakav je ovaj u povodu dana grada Varaždina sastavljen je koliko brižno toliko i pažljivo. Nadam se da vaši čitatelji neće zamjeriti ako ostanem pomalo tajnovit. Iskustvo uči da je lijepim bolje iznenaditi nego ga najavljivati. Svakako i kolege iz Kapele Pauline i mi iz INE vodimo brigu o ukusu i ljubavi za pjesmu grada koji je sam po sebi sinonim glazbe.
Koliko članova ima zbor i hoćete li svi doći u Varaždin?
Rođendan grada Varaždina svakako nalaže naš puni angažman i mi dolazimo u svojem punom sastavu u punoj formi i k tome neposredno nakon proslave našeg velikog jubileja. U glazbenoj kulturi Hrvatske pjevati punih 40 godina u zboru kakav je naš zaista je vrijedno postignuće. Dakle mi ćemo dati sve od sebe i kad budemo pjevali sami i kad zajedno s varaždinskim domaćinima zapjevamo zajedno.
Uz Vas će nastupiti Zbor Kapela Paulina Warasdin i tamburaši CTK-a Varaždin, jeste li kad već dijelili pozornicu s nekima od njih, hoćete li možda zajedno izvoditi neke pjesme?
Na ovo sam pitanje već djelomično odgovorio a što se zajedničkih nastupa tiče njih je bilo i u Zagrebu i u Varaždinu i drugim gradovima. Mi smo dobri prijatelji i itekako dobro i lako surađujemo. U amaterskom zborskom pjevanju ima puno istinske ljubavi i strasti za muziku a iz toga i lijepih susreta i druženja. Takvo će biti i ovo u povodu dana grada Varaždina.
Kako ste proslavili 40. obljetnicu uspješnog djelovanja, odnosno slavite li ju još uvijek?
Glavnu proslavu održali smo u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu i u prepuno dvorani doživjeli jednu od onih večeri kad vam se sav trud i odricanje, vrijeme i glazbena ljubav vrate na čudesan način. To vam je ono kad dobijete nagradu za nešto što ste mukotrpno radili. To je neopisiva radost koja zborskom pjevanju daje nagradu zajedništva s auditorijem.
Što je to u zborskom pjevanju, odnosno u usklađenosti glasova, što izaziva trnce kod slušatelja, kakva je to tajna, postoji li neko objašnjenje?
U muzici i zborskom pjevanju posebno onom koje nije profesionalno konotirano ima puno emocija, puno ljubavi i strasti. Tehnička perfekcija nadomješta se entuzijazmom i radošću istraživanja. Naravno neke stvari se pretpostavljaju. Na primjer jasni kriteriji i spremnost na suradnju koja ne proističe iz slijepe subordinacije već odluke da se daje i daruje bez obzira na sve.
Kako odabirete glazbeni materijal? Idete li uvijek na sigurno – obrađujete li poznate skladbe – ili nekad riskirate pa odaberete nepoznate pjesme i pokušate im dati svoj glas?
Morate znati kako surađujemo i sa suvremenim autorima. Neki kompozitori nas osobito cijene pa se i njihova djela nalaze na našem repertoaru. Mi se dobro poznajemo i upućeni smo jedni na druge tako da je prisutna svijest o zajedničkoj važnosti i za zborsko pjevanje i za ukupni glazbeni amaterizam a u našem slučaju i za kompaniju čije ime nosimo. Naravno da je i naš i status sličnih zborova ispod potrebne razine suradnje no mi smo „ amateri“ svjesni svoje važnosti za ukupnu glazbenu kulturu kod nas. To je odgovornost ali i privilegija. Kad negdje putujemo osobito izvan domovine mi zaista postajemo ambasadori hrvatske kulture i glazbe. Nekome to zvuči pretenciozno ali to je živa istina koju smo spoznali i za našeg ovogodišnjeg gostovanja u Francuskoj. To je lijep osjećaj i članovima našeg zbora puno znači.
Zborovi, simfonijski orkestri i folk pjevači ponekad imaju izlete u žešće glazbene žanrove, suradnje s rokerima i slično, jeste li vi kad tako eksperimentirali? S kojim biste rokerom/icom vi željeli nastupiti?
Postoji stara i neupitna istina da kvaliteta glazbe ne proističe iz žanra. Muzika se dijeli na dobru i onu lošiju ili na onu koju volite više od one druge. Mi smo u našem repertoaru imali i imamo i takvih uvjetno rečeno slobodnijih pristupa. Ipak jedna od naših misija je i njegovanje tradicije i onog najboljeg u njoj. Tako snažimo kvalitetu zbora i ispunjavamo kriterije koji su mjera istinske umjetnosti. Slušatelji su često ljudi koji su i sami pjevali i poznaju repertoar tako da je naša odgovornost velika. I mi smo važan dio naše glazbene kulture i mi joj dajemo bitne karakteristike. Tu ima i prava ali i obveza. Ozbiljan rad to pretpostavlja. Kvaliteta i ponovno kvaliteta daju rezultat a stalno usavršavanje rađa novim spoznajama koje mijenjaju percepciju glazbe. To je uzbudljivo i uvijek iznova nadahnjuje.
Spomenuli ste da narodnim pjesmama dajete autohtoni vokalni okvir. Po čemu se to, na primjer, dalmatinska pjesma razlikuje od slavonske osim po jeziku/narječju?
Možda je bolje govoriti o bogatstvu i razlikama regionalnog glazbenog izričaja u Hrvatskoj. Teško da ima sličnih primjera da na relativno malom prostoru imate toliko različitih formi i tipova pjesme a da pritom kvaliteta oduševljava. To je predivna spoznaja a kako se ja glazbom i edukacijom bavim više od 35 godina tvrdim da je njegovanje takve različitosti ali i skrb za autentičnost i obveza i privilegija i radost. Dođite i vi u HNK-Varaždin 6.12. u 19.30 i uvjerite se u ovo. Dođite i poslušajte o čemu govorim. Znam da nećete zažaliti.
