Hoćemo li iz "babljeg ljeta" u jednom danu uskočiti u pravu zimu? Foto: ilustracija

Hoćemo li iz "babljeg ljeta" u jednom danu uskočiti u pravu zimu?

I.D./Varaždinske vijesti | 20.11.2015. u 08:04h | Objavljeno u Društvo

Krajem ovoga tjedna u Hrvatsku dolazi nagla i značajna promjena vremena koje je u dosadašnjem tijeku studenog bilo sve samo ne hladno, tmurno ili kišovito, na kakvo smo navikli u kasnu jesen, priopćeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

U prvoj polovini studenog, ali već i krajem listopada, pod prevladavajućim utjecajem anticiklone i dotoka toplog zraka u našim je krajevima bilo stabilno, suho i iznadprosječno toplo. Uz mnogo sunčanih sati ponegdje su premašeni višegodišnji apsolutni maksimumi temperature.

Odstupanje najviše dnevne temperature zraka od 30-godišnjeg prosjeka u prvih 16 dana studenoga (izvor: DHMZ)

Najviša dnevna temperatura zraka dosad je u studenom na kopnu bila u prosjeku između 5 i 10 stupnjeva viša, dok je na moru to odstupanje bilo nešto manje, do 4 stupnja. Kiša, koja je u ovom dijelu godine inače česta pojava, ovog je studenog posve izostala.

Približavanjem ciklone sa sjevera već će se u petak, 20. studenoga vremenska slika nad Hrvatskom mijenjati – očekuju nas naoblačenje, mjestimična kiša te jačanje juga i južnog vjetra.

- Dotokom hladnog zraka u zavjetrini Alpa nastat će nova ciklona, pa će u subotu, 21. studenoga u našim krajevima prevladavati oblačno s kišom, na Jadranu i grmljavinom, a bit će i vjetrovito. Ponegdje je moguća obilna oborina, vjerojatnije na zapadu zemlje. U gorskim će područjima, osobito na većim nadmorskim visinama, vrlo vjerojatno pasti i prvi ovosezonski snijeg. Pojava snijega u nižim predjelima ovisit će ponajprije o položaju i gibanju središta ciklone te dotoku hladnog zraka sa sjevera - napominju iz DHMZ-a.

Prema dostupnim prognostičkim izračunima, sinoptička situacija mogla bi se razvijati u dva smjera: ukoliko će se u subotu oborina i naglo zahladnjenje javiti istovremeno, kiša može prijeći u susnježicu i snijeg i u nizinama, ponajprije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U suprotnom, ako zahladi kad oborina već slabi i prestaje, snijeg je u nizinama manje vjerojatan.

U gorju će se vjerojatno stvarati snježni pokrivač veći i od 10 cm, a u nepovoljnijem razvoju situacije veći i od 30 cm. Stoga se osobito u Gorskom kotaru treba pripremiti na zimske uvjete na prometnicama. Ako će u nizinama i biti snijega, snježni se pokrivač neće nužno zadržavati budući da je tlo još uvijek razmjerno toplo, a bit će i mokro zbog kiše. No to ne znači da prometnice neće biti skliske, stoga je potreban oprez.