Nove prigodne marke iz jedne od najdugovječnijih serija poštanskih maraka Republike Hrvatske, „Znameniti Hrvati“, bit će puštene u optjecaj 20. travnja 2016. godine.
Ovim prigodnim markama Hrvatska pošta cijelom svijetu predstavlja ljude koji su snažno utjecali na hrvatsku povijest, umjetnost, znanost, književnost… Autorica ovogodišnjih poštanskih maraka „Znameniti Hrvati“ je Katarina Lončar, dizajnerica iz Zagreba. Prigodne marke tiskane su u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu, a izdane su u arcima od 20 maraka. Nominalna vrijednost svake marke iznosi 3,10 kuna. Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC), a žig prvog dana bit će u uporabi 20. i 21. travnja u Poštanskom uredu 10101 Zagreb, Jurišićeva 13.
Znameniti Hrvati koji se ove godine nalaze na markama jesu: Mirko Bogović (1816. – 1893.), pjesnik i javni djelatnik rođen je u Varaždinu, a umro je u Zagrebu. Sin osiromašena hrvatskog plemića i majke Mađarice, zarana je ostao bez obaju roditelja, a kroz život se probijao sam. Od „ilirskih“ početaka do kraja života objavio je desetak vrlo popularnih zbirki pjesama i pripovijesti te, za hrvatsku književnost najvažnije, deseterački spjevane drame „Frankopan“, „Stjepan, posljednji kralj bosanski“ i „Matija Gubec“, koje su se svojedobno izvodile u hrvatskim kazalištima. Danas se po Mirku Bogoviću zove jedna od pješački najprometnijih ulica u najužem središtu Zagreba.
Mia Čorak Slavenska (1916. – 2002.). O Miji Čorak Slavenskoj je 1942. zapisano u četvrtom svesku „Hrvatske enciklopedije“: „Najveća je i najnadarenija plesna umjetnica koja je do danas izašla iz hrvatskog naroda.“ Ova ocjena prkosi vremenu već više od sedam desetljeća, a može se dodati i da je bila „jedna od svjetski najpoznatijih Hrvatica 20. stoljeća“. Francuzi joj dodjeljuju orden Legije časti i proglašavaju je ambasadoricom dobre volje. U Parizu je snimila i poznati film „Smrt labuda“. Mia Čorak Slavenska umrla je 5. listopada 2002. godine u Los Angelesu, a 18. travnja 2005. godine urna s njezinim posmrtnim ostatcima prebačena je na groblje Mirogoj u Zagrebu.
Sidonija Erdödy Rubido (1819. – 1884.), najistaknutija je dama ilirskog preporoda. Kći grofa i francuske plemenitašice, stekla je u srcu Hrvatskog zagorja uz privatne učitelje solidno obrazovanje te prvu poduku iz pjevanja. Na poticaj Ljudevita Gaja četrnaestogodišnja Sidonija održala je prvi javni nastup u Zagrebu u ožujku 1833. godine. Na kraju koncerta otpjevala je Gajevu budnicu „Još hrvatska nije pala“, koju je uglazbio Ferdo Livadić. Skromna i domoljubna, grofica „krepka“ i „sladkozvučna“ glasa, Sidonija Erdödy Rubido bila je primadona ilirskog preporoda.
Slavko Kolar (1891. – 1963.), Slavko Kolar je vedrinom i jedinstvenom, humoristično-satiričnom notom svojeg pripovjedačkog svijeta iznimna pojava u hrvatskoj književnosti. Pisao je pripovijetke, humoreske, drame, feljtone, kritike i scenarije. Humor mu nije zabavljački ni samosvrhovit, nego upozorava na prijetvornost, nemoralnost, političko kameleonstvo, kompromiserstvo, socijalnu bijedu i zaostalost hrvatskog seljaka. Okrenut razmatranju čovjekova identiteta i mogućnosti samoostvarenja, Slavko Kolar uvrstio se specifičnim stilom i umjetnički visokovrijednim, humanošću prožetim, humorom među najuspješnije hrvatske pisce 20. stoljeća.
Sve marke, nakon puštanja u optjecaj, mogu se kupiti i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte na stranici: www.epostshop.hr.
