Blagdan svete Ane (26. srpnja), u kajkavskim krajevima poznatiji pod nazivom Janino, u novomarofskom kraju proslavljao se brojnim običajnim radnjama, ali i jelima čiji je glavni sastojak trebala biti svježe ribana tikva.
- Tereza Kerep iz Kamene Gorice i u devetom desetljeću života živo se sjeća janinskog jelovnika, ali i radnji koje su prethodile njegovoj realizaciji. Svaka prava domaćica koja je držala do blagdana Svete Ane, prisjeća se Tereza, odlazila je na sam blagdan rano ujutro prije izlaska sunca u polje pronaći i kući donijeti prvu dozrelu tikvu. Od te tikve domaćica bi trebala napraviti neko jelo te ga poslužiti ukućanima za jedan od sljedećih objeda: forštuk (doručak), obed (ručak), južinu (užinu) ili večeru – rekao je Tibor Martan, dipl. etnolog.
Tereza Kerep je nekad, ali i danas vješta u pripremi tikvi na juhu, dodaje Martan. Svježe ribanu tikvu potrebno je staviti kuhati u slanu vodu. Kada tikve omekšaju u njih se stavlja "zafrig", prepečeno brašno na svinjskoj masti uz dodatak češnjaka i malo crvene, slatke usitnjene paprike. Da bi tikve na juhi bile bolje i dobile svježinu te kiselost, u juhu je potrebno dodati malo kiselog mlijeka ili vrhnja. Uz tikve na juhu može se poslužiti "druzgani kramper", pire krumpir.
Tereza nadalje pojašnjava kako se prije blagdane Svete Ane tikve nije koristilo u prehrani ljudi, a u prehrani su korištene od Janina pa do Miholja, blagdana Svetog Mihovila (29. rujan), kada je tikve s polja bilo potrebno dopremiti kućama. Nakon Miholja tikve se isključivo koristilo samo u prehrani domaćih životinja.
- U skladu s ovim navadama nastala je i zanimljiva pitalica koja se koristila unutar svadbenih običaja novomarofskog kraja. Ženik sa svojom pratnjom nije mogao ući u nevjestinu kući sve dok nije ponudio točne odgovore na pitalice koje bi mu upućivao predstavnik nevjestina doma. Vrlo često pitalo se sljedeću pitalicu: "Koj se na polju pase od Janina do Miholja?". Odgovor je upravo tikva ili tikve – napomenuo je Tibor Martan.
Ana Stepančec iz Madžareva redovito je za svoj imendan pripremala tikvine mišeke (uštipke), kojima je redovito darivala svu djecu iz susjedstva. Izrada tikvinih mišeka vrlo je jednostavna. Potrebno je izraditi nešto gušće tijesto za palačinke te u njega dodati svježe ribanu tikvu i svježi kravlji sir. Smjesu je potrebno dobro promiješati kako bi se svi sastojci dobro sjedinili te je ostaviti neko vrijeme da odstoji. U međuvremenu je potrebno dobro ugrijati veću količinu svinjske masti za pečenje mišeka. Manje količine smjese uzimati većom žlicom i stavljati na mast. Mišeke je potrebno peći s jedne i druge strane do blage rumenosti te ih poslužiti tople.
Obje spomenute kazivačice ističu kako se prava delikatesa Janina krije pod nazivom tenkih ili rezvlečenih štruklov. Janinski tenki štrukli dolaze u dvije osnovne varijante, a u obje varijante glavninu nadjeva za štrukle čine tikve pomiješane sa sirom ili makom.
