Nagrada Katarina Patačić za najbolju knjigu pisanu na kajkavskom jeziku u protekloj godini pripala je Božici Jelušić za zbirku pjesama „Ftič kesnokrič“, jednoglasno je odlučilo izborno povjerenstvo u kojem su bili mr. sc. Ernest Fišer, prof. Ivanka Kunić i prof. Ružica Marušić-Vasilić. Nagrada je pjesnikinji dodijeljena u četvrtak u varaždinskoj gradskoj knjižnici na književnoj večeri koju su organizirali Varaždinsko književno društvo (VKD), Ogranak Matice hrvatske Varaždin i Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović.
Energija prkosa
Pjesnikinji Božici Jelušić kao nagrada uručeno je ulje na platnu iz 1993. godine kipara i slikara Branka Ružića. Visoki književnoumjetnički standardi i prepoznatljiv pjesnički rukopis, koji objedinjuje tematiku od socijalne do povijesne, od svjetovne do duhovne, od intimne do opće, autoričina posvećenost riječi, jezik koji neprestano traži dublje i preciznije značenje razlozi sušto je nagrada pripala upravo Božici Jelušić, objasnilo je povjerenstvo.
Knjiga je objavljena u izdanju izdavačke kuće Tonimir iz Varaždinskih Toplica. Autorica je zahvalila izdavaču, koji je objavio ukupno pet njezinih knjiga. Rekla je da trebamo čuvati kajkavski jezik, jezik gornjohrvatskoga područja. Poželjela je Varaždinskome književnome društvu da nastavi njegovati visoke estetske kriterije pri odluci o dodjeli nagrade i da radije uopće ne dodijele nagradu ako ne bude kvalitetnih rukopisa. Dodala je da je za početak njezina stvaranja na kajkavskom jeziku „odgovoran“ pokojni profesor Zvonimir Bartolić, koji joj je „bacio rukavicu“ izazvavši ju da pokuša napisati zbirku na kajkavskom, pri čemu se u njoj odmah probudila „energija prkosa“, rekla je prpošna dobitnica, koja je upečatljivo, poput dramske umjetnice, govorila svoje stihove na kajkavskom, a završila pjesmom „Kopači“ Frana Galovića, jednog od najpoznatijih kajkavskih pjesnika. Objasnila je i što znači naslov pjesme.
– „Ftič kesnokrič“ je onaj koji „kriči“ kad svi drugi zašute, to sam ja – ustvrdila je.
Petero u konkurenciji
Na natječaj VKD-a javilo se petero pisaca: Božidar Glavina sa zbirkom igrokaza „Bez fige v žepu“, Vera Grbac sa zbirkom narodnih izreka „Male rieči kaj čuda veliju“, Ana Jakopanec sa zbirkom pjesama „Falačec neba“, Božica Jelušić s pjesničkom zbirkom „Ftič kesnokrič“ i Ružica Kišur Črlenec „Otprti obluk“.
Nagrada koja nosi ime po kontesi iz Varaždina koja je pisala poeziju utemeljena je 2000. godine na prijedlog pjesnika Tomislava Ribića dodijeljena je 17. put. Katarina Patačić živjela je na prijelazu 18. u 19. stoljeće, u vrijeme kada plemstvo živi rastrošno i iznad svojih budućnosti, no ona nije podlegla snobizmu. Sastavila je kajkavsku lirsku zbirku Pesme horvatske. Gotovo sve pjesme su ljubavne, a autorstvo pjesama nije naznačeno pa se pouzdano ne zna je li Katarina i autorica zbirke, kazala je prof. Ružica Marušić-Vasilić.