Među ovogodišnjim dobitnicima županijske nagrade za doprinos ugledu i promociji Varaždinske županije u zemlji i inozemstvu je i arheolog Ivor Karavanić koji 30 godina znanstveno proučava špilju Vindiju na području Donje Voće. Karavanić je profesor na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a njegov profesionalni interes obuhvaća arheologiju paleolitika, razvoj čovjeka, litičke industrije i religije kamenog doba te mezolitik i neolitizaciju Balkanskog poluotoka. Uži znanstveni interes usmjerio je na proučavanja prilagodbe srednjopaleolitičkih i gornjopaleolitičkih lovaca skupljača u srednjoj Europi i na Mediteranu. Autor je i koautor mnogobrojnih znanstvenih radova i knjiga.
Rekonstrukcija genoma
Među njima je i knjiga "Paleolitički lovci skupljači na tlu Hrvatske", u kojoj se dotiče i dva značajna paleolitička nalazišta iz Hrvatske, a to su Krapina i Vindija. Nalazi neandertalaca i njihove materijalne kulture s tih nalazišta, objavljeni u raznim vrhunskim znanstvenim časopisima, vidno su doprinijeli rekonstrukciji njihove morfologije, genoma, načina života i ponašanja. Prošle su godine u špilji Vindiji počeli radovi s ciljem adekvatne zaštite ali i prezentacije tog vrijednog lokaliteta široj javnosti. Prof. Karavanić je i suautor izložbe koja je u srijedu otvorena u varaždinskoj utvrdi Stari grad. Gostujuća izložba Arheološkog muzeja Zadar pod nazivom “Religije kamenog doba” predstavlja traganje za prapočecima religioznog načina mišljenja. Autori stručne koncepcije i postava su Natalija Čondić, viša kustosica u Arheološkome muzeju Zadar i prof. Ivor Karavanić, a izložba je otvorena do 1. prosinca ove godine. Povodom dodjele županijske nagrade s profesorom smo razgovarali o rezultatima dosadašnjih istraživanja, kao i o važnosti špilje Vindije u istraživanju života neandertalaca.
Kako je počeo Vaš interes za špilju Vindiju? Tko je sve od Vaših kolega i studenata sudjelovao u istraživanjima na tom lokalitetu?
Tijekom 1991. godine započeo sam analizirati dio kamenih, kao i koštane izrađevine iz špilje Vindije koje je Mirko Malez prikupio tijekom velikih sustavnih iskopavanja koje je vodio između 1974. i 1986. godine. One su bile temom mog magistarskog rada koji sam obranio 1993. godine. Od tada sam uglavnom u suautorstvu s kolegama objavljivao radove o različitim aspektima kronologije, paleolitičkog arheološkog materijala i ponašanja neandertalaca iz Vindije, koji su naišli na značajan međunarodni znanstveni odjek. Istraživanja su se temeljila na ranije iskopanom materijalu. Na samom lokalitetu istraživanja sam proveo 2023. s kolegama Ivorom Jankovićem i asistentom Markom Bandom uz veliku pomoć kolege Sanjina Mihelića i financijsku potporu Ministarstva kulture RH. U tom je istraživanju sudjelovalo više renomiranih stručnjaka iz Hrvatske i inozemstva te studenti arheologije.
Nalazi iz Beča
Prošle su se godine odvijala intenzivna istraživanja sedimenata, uzetih iz špilje, koja su se potom analizirala suvremenim metodama. Znači li to da se novim metodama u današnje vrijeme može otkriti puno više nego s početka prošlog stoljeća kad su prvi znanstvenici ušli u špilju, koja tada još nije bila devastirana?
Metodologija istraživanja stalno se razvija. Nešto što je nekoć bilo u sferi mašte ili znanstvene fantastike danas je normalna praksa. Primjerice, brzo se razvija metoda ekstrakcije DNK iz sedimenta arheoloških nalazišta i vjerojatno će uskoro postati standardnom metodom u arheologiji. Na osnovi te analize moguće je otkriti koje su životinje dolazile na nalazište, iako na samom lokalitetu nisu pronađeni njihovi fosilni ostaci, ili je moguće ustanoviti DNK čovjeka tamo gdje nema njegovih kosturnih ostataka. Uzorci za provedbu takve analize, uzeti tijekom prošlogodišnjih istraživanja špilje Vindije, analiziraju se na Sveučilištu u Beču. Također su uzeti uzorci i za druge analize.
Što su pokazale dosadašnje DNK analize vezano za neandertalce i kad se očekuju rezultati iz Beča? Kakva je flora i fauna bila na području špilje u doba neandertalaca? I u kojem su točno razdoblju boravili na tom području?
Općenito rečeno, zahvaljujući kolegama paleogenetičarima znamo da ljudi koji danas žive na prostoru Euroazije obično imaju jedan do četiri posto genetskog naslijeđa neandertalaca. Upravo su fosilni nalazi neandertalaca iz Vindije bili od velike važnosti u rekonstrukciji neandertalskog genoma. Rezultate analiza ekstrakcija DNK iz sedimenta špilje Vindije nestrpljivo iščekujemo. Kad govorimo o Vindijskim neandertalcima važno je znati da su povremeno boravili u špilji u širokom vremenskom razdoblju prije između 200.000 i 40.000 godina. Međutim, njihovi fosilni ostaci potječu iz slojeva starih približno 45.000 godina. O boravku neandertalaca u starijim razinama svjedoče njihova kamena oruđa. U tom izuzetno dugačkom vremenskom razdoblju klima je varirala, a time i flora i fauna. Pretežno je bilo znatno hladnije u usporedbi s današnjom klimom. Špilja je uglavnom bila brlog špiljskih medvjeda, a povremeno su je nastanjivali ljudi. Osim špiljskog medvjeda pronađeni su ostaci špiljskog lava, vuka, lisice, divlje svinje, divljeg konja, divljeg goveda, bizona, golemog jelena, losa, običnog jelena, kozoroga, divokoze i mnogobrojnih drugih životinja.
Veza s Krapinom
Kakva je povezanost drevnih stanovnika špilje Vindije i obližnjeg nalazišta u Krapini? Jesu li živjeli u istom razdoblju? Znači li to da bi na području sjeverozapadne Hrvatske moglo biti još sličnih ostataka obitavališta neandertalaca?
Neandertalci su u Krapini živjeli prije približno 130.000 godina tijekom toplog razdoblja. Postoje slojevi u Vindiji koji se vremenski preklapaju s Krapinom. U njima su pronađena kamena oruđa koja su izradili neandertalci. Međutim, fosilni ostaci neandertalaca iz Vindije znatno su mlađi od krapinskih te su gracilniji i anatomski moderniji. Štoviše, nedavno provedenim datiranjem slojeva iz Vindije dobili smo rezultate koji svjedoče o vremenskom preklapanju zadnjih neandertalaca u Vindiji s dolaskom ranih modernih ljudi u jugoistočnu i srednju Europu. Ta su istraživanja provedena u okviru projekta "Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana" Hrvatske zaklade za znanost, koji je završio prije nekoliko mjeseci. Međutim, podaci do kojih smo došli bit će predmetom analiza i objava i u narednim godinama. Od nalazišta koja također sadrže neandertalske izrađevine, a nalaze se na području koje su mogle kontrolirati iste ljudske skupine treba spomenuti Veliku (Mačkovu) pećinu i Vinicu. Zasigurno ih ima još, a njihovo pronalaženje zahtjeva stručnu i sustavnu pretragu terena.
Najavili ste objavu znanstvenih radova temeljem nalaza u špilji Vindiji. Jesu li oni već u izradi i što će biti glavne teze tih radova? Je li se temeljem istraživanja špilje došlo do nekih novih spoznaja ili pretpostavki o životu i razlozima nestanka neandertalaca te njihovim mogućim odnosima s modernim čovjekom koji je u to vrijeme već stigao u jugoističnu Europu?
Početkom godine objavljen je rad o datiranju, koje sam spomenuo, u prestižnom britanskom arheološkom časopisu Antiquity koji ima veliku čitanost u svijetu. Planira se objava daljnjih radova. Osim što smo dobili rezultate koji svjedoče o vremenskom preklapanju zadnjih neandertalaca u Vindiji s dolaskom ranih modernih ljudi u jugoistočnu i srednju Europu, ne možemo sa sigurnošću utvrditi jesu li se ondje sreli ili su njihovi boravci u Vindiji bili vremenski razdvojeni.
BUDUĆI PREZENTACIJSKI CENTAR ŠPILJE VINDIJE
Važan za prikaz jedne od zadnjih skupina neandertalaca prije dolaska modernih ljudi
Koliko je važna daljnja zaštita lokaliteta, ali i njegova edukativno-turistička prezentacija i u kojem smjeru bi se to trebalo razvijati da zadovolji i zahtjeve struke? Da li bi se budući prezentacijski centar špilje Vindije mogao nadovezati na Muzej neandertalaca u Krapini?
Daljnja zaštita od presudne je važnosti da bi se na adekvatan način sačuvalo to vrijedno nalazište. To se ponajprije odnosi na zemljane profile koji poput “vremenskih kapsula” čuvaju slojeve nataložene tijekom dugačkog vremenskog razdoblja. Dobro je što se senzibilitet prema očuvanju špilje znatno povećao, a u tome važnu ulogu imaju Sanja Kopjar, ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije i Sanja Kočet, načelnica općine Donja Voća. Od ogromne je važnosti zainteresiranost za očuvanje i prezentaciju lokaliteta i podrška župana Anđelka Stričaka i Varaždinske županije te njihova usmjerenost na izgradnju prezentacijskog centra Vindije u Donjoj Voći. Taj će se centar izvrsno nadovezati na Muzej krapinskih neandertalaca jer će na suvremen način prezentirati Vindiju kao kompleksno nalazište od izuzetne važnosti u međunarodnoj znanosti i jednu od zadnjih skupina neandertalaca u okviru globalnog pitanja njihova nestanka i dolaska modernih ljudi.
Što za Vas osobno, ali i za instituciju te struku koju predstavljate, znači ovo priznanje Varaždinske županije?
Priznanje mi je od izuzetne važnosti jer pokazuje, s jedne strane, da institucije i lokalna sredina prepoznaju i cijene moje znanstvene napore, a s druge, shvaćaju ulogu i važnost Vindije u svjetskoj znanosti.
