Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u petak, dugi dan štrajka učitelja, dala je intervju novinarki N1 televizije Nataši Božić koji je danas objavljen u cijelosti u sklopu emisije Točka na tjedan.
Odgovarajući na pitanje hoće li učenici morati nadoknaditi propuštenu nastavu, ministrica kaže da cirkularni oblik štrajka smanjuje taj pritisak, ali da se plan i program moraju realizirati tako da će ravnatelji škola morati napraviti plan kako nadoknaditi propušteno.
Također je naglasila da su svim ravnateljima škola dali naputak da na svojim internetskim stranicama objavljuju sve potrebne informacije o nastavi za učenike i roditelje te da imaju broj telefona na koji im se roditelji eventualno mogu javiti.
Na pitanje koliko dugo sustav može funkcionirati na ovaj način, ministrica kaže da takva situacija svakako ima utjecaj na sustav i da je nužno nastaviti dijalog sindikata i Vlade.
- I premijer je svjestan da mora doći do dijaloga i treba naći kvalitetna i konkretna rješenja - smatra ministrica koja kaže da je bila ljuta što je proces mirenja prije samog štrajka loše prošao jer smatra da se štrajk mogao izbjeći s obzirom da su razlike između onog što su sindikati tražili i Vlada nudila bile prilično male.
- Loptica je sada na Vladi - poručuje Divjak. I dok HNS, koji ju je postavio za ministricu obrazovnog resora, podržava zahtjeve sindikata, Vlada ih nije spremna u cijelosti prihvatiti zbog čega u Hrvatskoj od četvrtka traje štrajk učitelja osnovnih i srednjih škola.
U Vladi poručuju da je proračun tog resora već povećan za tri milijarde kuna, pa je ministrica odgovorila i na pitanje je li to zaista tako i zašto su onda ta povećanja učiteljima nedostatna.
- Proračun je rastao, ali se milijarda kuna odnosi na decentralizirana sredstva kojima ministarstvo ne raspolaže, a veliki dio se odnosi i na sveučilišta. Istina je i da su plaće rasle, ali je rasla osnovica za 11 % za sve javne i državne službe, a ona se množi s koeficijentom složenosti posla i taj je koeficijent najmanji za učitelje, s obzirom na njihovu stručnu spremu, u odnosu na druge poslove u javnom sektoru - pojašnjava ministrica na koji je način glavni kamen spoticanja u pitanju plaća upravo taj koeficijent složenosti posla.
S obzirom na reformu obrazovanja i nove zahtjeve u načinu rada u školama, ministrica smatra da bi i za učitelje trebalo promijeniti koeficijent složenosti posla i o tome se u Vladi razgovara još od proljeća.
- Plaće su također važan element statusa učitelja i važan dio strategije obrazovanja, a odluku o povećanju koeficijenta složenosti posla donosi Vlada - kaže ministrica pojašnjavajući da se takva odluka već ranije donijela za vanjske poslove, obranu, policiju i socijalu, pa smatra da bi se na isti način koeficijent trebao povećati i za učitelje.
S druge strane, učenika je uslijed iseljavanja stanovništva i pada nataliteta sve manje pa brojke ukazuju na višak učitelja. Stoga je pitanje može li se do boljih plaća učitelja doći smanjenjem ukupnog broja učitelja?
- Postoji višak učitelja, ali i manjak deficitarnih učitelja iz područja matematike, fizike, kemije, stranih jezika i strukovnih predmeta. Taj problem planiramo riješiti u drugoj fazi reforme optimizacijom i povezivanjem škola te kroz model cjelodnevne nastave jer imamo premalo sati u školi pa djeca imaju puno zadaće i poslova koje moraju riješavati kod kuće - odgovara ona.
I za kraj novinarka je postavila pitanje je li pitanje štrajka i zahtjeva učitelja zapravo spašavanje rejtinga HNS-a?
- Neću govoriti o rejtingu HNS-a, ali se svakako radi o spašavanju rejtinga obrazovanja, bez kojeg se kao društvo ne možemo razvijati - odgovara Divjak.
