Da bi dokazali sumnju u zlouporabu bolovanja, angažirali čak i detektivsku agenciju!?

| 27.5.2023. u 10:37h | Objavljeno u Crna kronika

Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu Katarini B., vježbenici u odvjetničkom društvu, nije bila dopuštena, odlučio je varaždinski Općinski sud, nakon dokaznog postupka tijekom kojeg su kao dokaz nuđeni čak i rezultati angažmana detektivske agencije.

Odvjetnička vježbenica, koja je u prosincu 2018. sklopila ugovora o radu na godinu dana u varaždinskom odvjetničkom društvu, pokrenula je sudski spor radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o izvanrednom otkazu od 2. rujna 2019., i to zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa. Uz ostalo, ukazivalo se na povredu radne obveze učinjene zlouporabom instituta privremene nesposobnosti za rad te nepravovremeno obavljanje obveze, a što sve da je imalo za posljedicu poremećaja procesa rada kod odvjetničkog društva, narušavanje njegovog ugleda te štetu.

Suprotno onome što se navodi u obrazloženju odluke o otkazu, a vezano za zloporabu instituta privremene spriječenosti za rad, vježbenica je tvrdila da je od 18. srpnja 2019. i nadalje, a posebno u vrijeme donošenja sporne odluke, bila opravdano odsutna s rada zbog bolesti koja nije i ne može biti kvalificirana kao teža povreda radne obveze,

Kako se naglašava u tužbi, 18. srpnja 2019. pozlilo joj je na poslu te je je kolega prevezao do Opće bolnice Varaždin gdje je zadržana više sati radi nužne liječničke obrade, a 19. srpnja 2019. je odvjetničko društvu dostavila presliku potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad.

Odvjetničko društvo je, međutim, posumnjao u zlouporabu instituta privremene nesposobnosti za rad te je angažiralo i detektivsku agenciju radi utvrđivanja činjenica u vezi sumnje na zlouporabu instituta privremene nesposobnosti za rad.

U odgovoru na tužbu odvjetničko je društvo navelo da je vježbenici rečeno kako do početka korištenja plaćenog dopusta treba za odraditi prethodno joj dodijeljene radne zadatke, na što je ukazivano još od siječnja 2019., s time da izvjesno vrijeme prije početka dogovorenog korištenja plaćenog dopusta ista više nije dobivala nove radne zadatke.

-Međutim, vježbenica je 12.07.2019. (petak), u poslijepodnevnim satima, iznenada priopćila kako ne planira koristiti plaćeni dopust, da bi 17.07.2019. povukla svoj zahtjev za korištenje plaćenog dopusta te postavila zahtjev za korištenje godišnjeg odmora od 6. 8.2019. godine do 20.8.2019. godine, ukazivao je odvjetničko društvo, koje je zbog toga otkazalo već donijete odluke o rasporedu i odobrenom godišnjem odmoru ostalim zaposlenicima, a vježbenici  poručio da joj korištenje godišnjeg odmora može odobriti, ali u drugim vremenskim periodima tijekom kolovoza.

Nakon održanog sastanka s time u vezi 17. srpnja 2019., vježbenica istog dana traži novi sastanak  na kojem joj je ponovno ukazano na već donijeti raspored i odluke u svezi korištenja godišnjeg odmora ostalih radnika i potrebu održavanja neometanog procesa rada. Nakon tog sastanka vježbenica veli da joj je loše jer povraća i da mora na hitan prijem u Opću bolnicu Varaždin.

-S obzirom na to, tužiteljicu drugi radnik vozi na hitan prijem u Opću bolnicu Varaždin te izvjesno vrijeme čeka na obavljanje pregleda. Dana 19.07.2019. tužiteljica javlja, putem elektronske pošte, kako se i nadalje ne osjeća dobro i da joj je na hitnom prijemu preporučeno bolovanje, navodi se u odgovoru na tužbu.

Naime, izmjeren joj je tlak 160/90, a inače je nisko tlakaš pa je dobila Normabel i sve je opisano u povijest bolesti, a na preporuku doktorice bila je razgovoru kod psihijatra, a nakon toga je nazvala svoju doktoricu da joj otvori bolovanje.

Potvrda o privremenoj nesposobnosti za rad, kako se ukazuje, izdana joj je od liječnika opće medicine dr. Vine Brković iz Splita dana 19.07.2019. godine, dok je kao prvi dan nesposobnosti za rad naznačen 18.07.2019.

-Nelogično je da prethodno potpuno zdrava i prisebna osoba, najedanput uz naznaku općenite šifre za bolovanje A0 bolesti te napomenu da isto nije preporučio liječnik specijalist, postane privremeno nesposobna za rad više od 42 dana, kao i da pri tome izbjegava bilo kakav kontakt s poslodavcem, pravdajući predmetno tvrdnjama da se još uvijek ne osjeća dobro, navodi odvjetničko društvo.

Kako bi potkrijepilo stava da je tužiteljica zlorabila institut privremene nesposobnosti za rad, odvjetničko društvo je angažiralo i detektivsku agenciju za praćenje tužiteljice koja tijekom bolovanja nije cijelo vrijeme bila kod kuće. To ni ona nije osporavala, ali je dala i objašnjenje.

-U vrijeme boravka kod kuće u Splitu nisam izlazila nigdje osim s majkom na misu, doktorici opće prakse i psihijatru. Kasnije sam odlazila u teretanu po preporuci liječnice da se maknem iz kuće. Mišljenje tuženika o navodnoj zloporabi instituta privremene spriječenosti za rad zbog bolesti, utemeljeno na nekakvom neidentificiranom izvješću nepoznatog „ovlaštenog tijela" nije i ne može biti valjanim i zakonitim razlogom za izvanredni otkaz radnikovog ugovora o radu, tim više što je tuženik nedvojbeno obaviješten o rezultatu kontrole koju je provelo nadležno tijelo HZZO, po njegovom zahtjevu, navele je vježbenica, ukazujući da je, nakon što je tražila da joj se prolongira vrijeme za učenje iza pravosudni ispit, molila tuženika za godišnji da se malo odmori, da joj je rečeno da može biti na godišnjem samo u utorak, srijedu i četvrtak, a da u ponedjeljak i u petak bude u uredu, a sve kako ne bi mogla ići doma u Split.  

Sud se na kraju priklonio navodima vježbenice, a nakon saslušanja svjedoka i uvida u dokaze, među kojima i nalazu izvanredne kontrole bolovanja vježbenice od strane nadležne službe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u kojem postupku je utvrđeno da nije bilo nepravilnosti oko utvrđivanja njezinog bolovanja te da stoje razlozi zbog kojih je utvrđena privremena nesposobnost za rad osiguranice.