Vukovarsko-srijemska županija povukla je u 2021. godini najviše EU novca u odnosu na ukupno povučena sredstva svih županija, imala je i najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu te je bila u top pet županija po povučenim sredstvima per capita.
Po najvećem udjelu povučenih sredstava najbolje stoje i Varaždinska županija, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija, piše portal župan.hr.
Po stanovniku, najviše su povukle Bjelovarsko-bilogorska županija, Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska, Varaždinska i Međimurska županija.
Nakon Vukovarsko-srijemske županije najveći rast povučenih sredstava u odnosu na 2020. godinu imale su Bjelovarsko-bilogorska županija, Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska i Koprivničko-križevačka županija.
Pokazala je to analiza napravljena iz podataka dobivenih konsolidiranih proračuna.
Iz godine u godinu Hrvatska sve bolje koristi EU fondove pa su tako i županije u 2021. godini povukle 1,368 milijardi kuna, gotovo 93 milijuna više nego godinu ranije kad je ukupno povučeno 1,275 milijardi kuna.
Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura.
Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava.
Nadoda li se iznosu od 10,73 milijarde eura još 864,23 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,19 milijardi eura.
I dok je prethodno razdoblje bilo fokusirano na Program Slavonija, Baranja, Srijem koji je obuhvaćao pet slavonskih županija, u novom financijskom okviru kroz Razvojni sporazum za sjever Hrvatske na raspolaganju je 15,2 milijarde kuna za pet županija – Varaždinsku, Međimursku, Bjelovarsko-bilogorsku, Krapinsko-zagorsku i Koprivničko-križevačku.
U pet slavonskih županija ugovoreno je preko 20 milijardi kuna i provedeno je preko 30.000 projekata. Primjerice, 378 milijuna kuna i 147 ulaganja u vrtiće, a iz Plana oporavka uložit će se dodatnih 244 milijuna kuna. U osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje u tih je pet županija uloženo 689 milijuna kuna.
U sljedećem će razdoblju na tom području biti uloženo 200 milijuna eura za javne pozive za gospodarstvo, kroz ITU mehanizam u šest slavonskih gradova 164 milijuna eura te kroz program za potpomognuta područja u 124 JLS-a.
Ukupno je kroz EU fondove u novom financijskom okviru na raspolaganju 9 milijardi eura, a tome treba pridodati i novac iz NPOO-a.
Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), “težak” 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.
Varaždinska županija povukla je iz EU fondova 7,30 posto, odnosno 623 kuna po stanovniku.
Ova godina bit će povijesna za zdravstvo Varaždinske županije budući da će već početkom godine biti otvoreni objekti na koje se čekalo gotovo dva desetljeća.
U sklopu Opće bolnice Varaždin bit će otvoren objedinjeni hitni bolnički prijem, dnevna bolnica i jednodnevna kirurgija, a započet će izgradnja Centralnog operacijskog bloka, u čiju će gradnju i opremanje biti uloženo 53,8 milijuna eura.
To je prvi projekt Varaždinske županije koji je krenuo u realizaciju, a koji će biti financiran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
U njemu će, uz osam operacijskih dvorana, biti smješteni RTG odjel, Jedinica intenzivnog liječenja, Odjel za transfuzijsku medicinu, Medicinsko-biokemijski laboratorij, na krovu će se nalaziti helidrom, a novi objekt će s okolnim zgradama biti povezan toplim hodnicima.
Značajan iskorak u zdravstvu i to na nacionalnoj razini bit će otvorenje Nacionalnog rehabilitacijskog centra za osobe s bolestima i oštećenjima kralježnične moždine u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice.
Novi objekt je izgrađen i dovršava se njegovo opremanje, čime će se značajno podići kvaliteta skrbi o pacijentima s ozljedama i bolestima kralježnice iz cijele Hrvatske.
U godini velikih investicija u zdravstvu bespovratna sredstva u iznosu od 8,3 milijuna eura dobivena su i za obnovu zgrada Opće bolnice Varaždin u Novom Marofu, Klenovniku i Varaždinu koje su oštećene u potresu.
U pripremi je i obnova unutrašnjosti Minerve, smještajnog objekta u sklopu Specijalne bolnice Varaždinske Toplice, a procijenjena vrijednost tog projekta je 17,2 milijuna eura. U planu je i projekt izgradnje te opremanja nove zgrade Zavoda za javno zdravstvo.
U pripremi je i niz drugih projekata, pri čemu će na najavljeni javni poziv za infrastrukturna ulaganja u svrhu osiguranja cjelodnevne nastave u osnovnim školama i ulaganja u energetsku obnovu javnih zgrada biti prijavljena izgradnja devet školskih sportskih dvorana i projekt izgradnje osnovne škole u Ivancu te projekte energetske obnove, od kojih će većina biti zgrade Doma zdravlja Varaždinske županije.
U tijeku je izgradnja dva centra kompetentnosti u poljoprivredi i zdravstvu, a riječ je o projektima ukupne vrijednosti 29 milijuna eura.
S Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU potpisani su i ugovori o sufinanciranju projektne dokumentacije za Regionalni centar civilne zaštite, kao i za projekt uređenja javne turističke infrastrukture u Varaždinu, točnije za „Revitalizaciju austrougarskog vojnog konjičkog kompleksa u svrhu očuvanja kulturne i povijesne baštine Varaždinske županije“.
Još ranije je Javna ustanova Priroda Varaždinske županije dobila bespovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije za Posjetiteljski centar Gaveznica – Kameni vrh, koji je jedinstvena lokacija u Hrvatskoj jer se tamo nalazi jedini sačuvani fosilni vulkan, a uz to i nalazište poludragog kamena ahata.
U tijeku je rekonstrukcija podruma Županijske palače i prenamjena u posjetiteljski centar, koji će biti opremljen visokom tehnologijom, a sve s ciljem da se kulturna i prirodna baština predstavi na atraktivan način.
Palača Varaždinske županije jedna je od najstarijih i najljepših građevina smještenih u središtu grada Varaždina. Nedavno je obilježena 250. obljetnica od njezine izgradnje, a s posjetiteljskim centrom će dobiti dodatnu vrijednost u turističkom smislu, piše portal župan.hr.
