Zlatko Koračević oslobođen optužbe za ostvarivanje protupravne imovinske koristi

Ivica Kruhoberec | 27.6.2021. u 16:31h | Objavljeno u Aktualno

Koračevićeva uloga u tvrtci nije bila isključivo savjetodavna, ali se nije imovinski okoristio

Zlatka Koračevića, bivšeg saborskog zastupnika i predsjednika uprave Hrvatske elektroprivrede, varaždinski je Županijski sud oslobodi optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv gospodarstva zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, i to još prije desetak godina.

Optužnicom se, naime, teretio da bi od 2010. do 2011. u Rinkovcu, naložio Anđelku Vulami, direktoru AV Intera, da mu s računa poduzeća isplati novčana sredstva, i to bez namjere da ih vrati. Slijedom toga, direktor AV Intera mu je 25. svibnja 2010. isplatio 50.000 kuna, a dana 31. svibnja 2011. još 80.142 kune.-Taj novac kasnije nije vratio, niti ga je upotrijebio za poslovanje društva na koji način bi pribavio sebi, na štetu trgovačkog društva AV Inter, protupravnu imovinsku korist u iznosu od 130.142 kune, navodi se u optužnici.

-Ne smatra krivim za to što mi se stavlja na teret, naglasio je Koračević.
Budući da se branio šutnjom, reproducirana je snimka njegove obrane, koju je iznio pred državnim odvjetništvom u nazočnosti branitelja 27. prosinca 2019. godine.
U inkriminirano vrijeme, kako se može zaključiti iz snimke, zamolio je brata, koji je kupio tvrtku Lepa u stečaju i pokrenuo proizvodnju, da dio opreme proda Vulami, koji je u to vrijeme bio bez posla i prihoda.

-Budući da sam radio u drvnoj industriji, pomagao sam Vulami da pokuša tehnološki razviti AV Inter, koja bi proizvodila stolce. Tako je moj brat prodao dio strojeva i pilanu AV Interu, koji je preko kvote Lepae dobivao i trupce, koje je kasnije tvrtka AV Inter plaćala Lepi, a ona Hrvatskim šumama, naveo je Koračević, naglašavajući da zbog obveza u HEP-u niti u jednom trenutku nije ni na koji način sudjelovao u vođenju niti tvrtke AV Inter, niti tvrtke Lepa, izuzev svojim kontaktima.

Koračević je rekao da mu je poznato da je AV Inter dobio kredite, no kod toga nije imao nikakvu ulogu.
- Mislim da je tvrtka AV Inter dobila kredit od oko 1,5 miliona kuna, a novci su upotrijebljeni za pokretanje poslovanja. Od brata sam doznao da tvrtka dugovala LTS-u, bivšoj Lepi, više od 500.000 kn jer nije platila ni jednu ratu za strojeve, koje je kupila. Budući da mi se brat požalio, pribavili smo godišnja financijska izvješća iz kojih je bilo vidljivo da je u prvoj godini ostvaren gubitak od 500.000, kuna, a u drugoj godini isto tako. Tada sam rekao bratu da mora razgovarati s Vulamom i da mora kroz tužbu barem izvući strojeve, što je uspio u konačnici i vratiti, no iznos od 530.000 kuna nije vraćen, a tvrtka je završila u stečaju, rekao je Koračević, napominjući da je osnivač tvrtke AV Inter bila sestra Vulame, Nevenka Genc, dok je odgovorna osoba bio Vulama.

Vezano uz njegove pozajmice od tvrtke AV Inter, napomenuo je da je u to vrijeme imao investiciju, a s obzirom da je znao da je tvrtka Vulame likvidna, zamolio ga je za pozajmicu od 130.000 kn, koju je i dobio.
-Kada sam skupio novce, kanio sam ih vratiti na račun, međutim, Vulama mi je rekao da ne uplaćujem na račun tvrtke, već na račun njegove supruge, a da ćemo napraviti ugovor o asignaciji, koji može biti usmeni, ali može biti i u pismenom obliku. S obzirom na to, uplatio sam novac na račun njegove supruge. Inzistirao sam na sklapanju ugovora o asignaciji, ali Vulama nije htio to učiniti, a kada je vidio rezultate poslovanja, prestao je plaćati preostali dug, koji je uplatio tek nakon pokretanja stečajnog postupka tvrtke AV Inter

Napominjući da je u to vrijeme bio bez posla, Vulama je u iskazu potvrdio da mu je pokretanje poduzeća predložio Koračević, koji je bio u vezi s njegovom sestrom pa su se međusobno posjećivali.
-Trebao sam imati nekakvih 30% u tvrtci Lepa i s te osnove sam i sufinancirao kupnju s nekih 200.000 kn. No, već u početku je došlo do problema jer je u stečaju tvrtka Lepa postigla dvostruko veću cijenu od predviđene. Uz to, proizvodnja nije bila profitabilna kako je bilo očekivano, došlo je do dubioza pa sam idućeg proljeća izašao iz cijelog tog aranžmana, pomalo i na zahtjev optuženog, rekao je Vulama.

Av Inter, kako je dodao, on je osnovao, no budući nije mogao dobiti nikakav kredit, Koračević mu je predloženo da se prebaci u vlasništvo njegove sestre.
- Optuženik je ishodio kredit od 200.000 kn vezan uz projekt Žena poduzetnik, koji je potpisan u županiji. Kasnije je za tvrtku ishođen još jedan kredit od 1.500.000 kn, ustvrdio je Vulama.

Vezano uz pozajmice Koračeviću, priznao je da mu je s računa tvrtke ukupno isplaćeno 135.000 kn.
-Nisu napravljeni nikakvi dokumenti, odnosno ugovori, budući smo se družili na dnevnoj bazi, bili u odnosu povjerenja, prijatelji. Kasnije sam čuo od stečajne upraviteljice da je određena svota bila plaćena u stečajnom postupku, a vezano za iznos od 100.000 kn, koji je uplatio na račun moje supruge, mogu reći da se radilo o privatnoj pozajmici, koju nam je dao s obzirom da smo bili na ime kredita dužni 20.000 eura. To nije imalo veze s tvrtkom AV Inter jer da je imalo, tada bi se uplatilo na račun tvrtke i tamo evidentiralo. Prilikom davanja, odnosno vraćanja pozajmice nije bilo nikakve riječi o nekakvoj cesiji ili asignaciji, ustvrdio je Vulama, koji je rekao da nikada nije vidio predočenu mu potvrdu o izvršenju transakcije na kojoj je kao opisa plaćanja naznačen povrat dijela pozajmice AV Inter.

Govoreći o upravljanju AV Interom, svjedok je ustvrdio da je bio formalno direktor tvrtke, dok je cijelim poslovnim procesom strateški upravljao optuženi, koji je doveo i prvog kooperanta.
-Na operativnom dijelu poslove sam je vodio, dok su neke odluke, primjerice, vezano uz visinu plaće zaposlenicima i slično donosili bi zajednički. Kad me optuženi zamolio za pozajmicu 135.000 kuna, nisam mogao reći da ju neću isplati s obzirom na sveukupne odnose koje smo imali, rekao je Vulama.

Svjedok je napomenuo da je htio proizvodni proces posložiti kako je to bilo na jednoj drugoj pilani, ali je došao optuženik i počeo je vikati da to tako ne ide, da je to glupost te su morali vratiti na staro jer je rekao da će biti kako će on reći ili nikako pa su radnici čudno gledali u smislu tko je tu gazda.
-Ishođenje kredita od 1.200.000 kn, uz garanciju HAMAGA preko HBOR-a, pripremio optuženik. Moja sestra i ja bili smo pokupljeni u Zagreb, rečeno nam da ništa ne govorimo, a on je prisustvovao sastanku i novci su odobreni, ustvrdio je Vulama, napomenuvši da kredit nije vraćen, a da je on izašao iz tvrtke prije nego što je kredit došao na naplatu.

Suprotno navodima obrane optuženika da je njegova uloga u tvrtci AV Inter bila isključivo savjetodavna s obzirom na njegovo iskustvo i kontakte u drvnoj branši, sud je ukazao da drukčije proizlazi iz iskaza svjedoka.
- Međutim, unatoč ovakvom utvrđenju, sud smatra da nisu dokazani činjenični navodi optužbe da je uzimajući predmetne pozajmice optuženik postupao suprotno odredbi čl. 430 Zakona o trgovačkim društvima, da je postupao s ciljem pribavljanja nepripadne imovinske koristi, a na štetu društva AV Inter, da nije imao namjeru vraćanja pozajmljenog iznosa te u konačnici da si je pribavio protupravnu imovinsku korist u iznosu od 130.142 kune, stoji u presudi te ukazuje na iskonstruiranost iskaza Vulame, koji je u konačnici pravomoćnom sudskom presudom osuđen za počinjenje kaznenog djela iz čl. 246. st. 2. u vezi st. 1 KZ/11, odnosno da je uplatom od 100.000 kuna, izvršenom od strane Koračevića, pribavio sebi protupravnu imovinsku korist na štetu tvrtke AV Inter.

Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu početno je podnijelo optužnicu protiv Vulame i Koračevića, tereteći imenovane kao supočinitelje. Pri tome se navodilo da je protupravnim radnjama na štetu AV Inter pribavljena protupravna imovinska korist Vulami. On je oglašen krivim presudom, i to temeljem sporazuma, prema kojem je obvezan da iznos od 100.000 kuna, kao stečenu imovinsku korist kaznenim djelom, uplati u proračun RH. Međutim, postupak je nastavljen spram Koračevića, kojeg se sada teretilo da je zapravo on stekao protupravnu imovinsku korist na ime poduzeća.
-Za primijetiti je da sada, u ovom predmetu, optužba tvrdi da je taj isti iznos u okviru iznosa od 130.142 kuna kao protupravnu imovinsku korist stekao optuženi, a koje verzije jasno isključuju jedna drugu, upozorava sud.