Unatoč rastućoj inflaciji, ima i dobrih gospodarskih vijesti - Hrvatska se popela čak 13 mjesta na svjetskoj ljestvici ekonomske konkurentnosti. S 59. skočila je na 46. Prvi put Danska je pretekla Švicarsku i postala najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo.
Jedan od glavnih strahova je da uz ovu inflaciju ne zabilježimo, ne samo Hrvatska nego i globalno, pad gospodarske aktivnosti, rekao je ministar financija Zdravko Marić gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.
- Ta kombinacija inflacije i pada gospodarske aktivnosti bila bi puno teža nego što je aktualna situacija u danim okolnostima. Današnji podatak od 10,8 posto inflacije u Hrvatskoj u svibnju zapravo potvrđuje naša predviđanja i najavljivanja da će inflacija nastaviti ubrzavati. Međutim, u isto vrijeme naša odgovornost je s jedne strane ublažavati efekte te inflacije, s druge strane osigurati sigurnu opskrbu dobrima, a s treće strane očuvati gospodarsku aktivnost - poručio je Marić.
Prije izbijanja rata u Ukrajini, Europska središnja banka i neke druge relevantne institucije predviđale su da će inflacija nastaviti ubrzavati u prvoj polovini godine te će zatim početi njezino postupno ispuhivanje. U međuvremenu se dogodila agresija i ona je dodatno sve zakomplicirala. I da sutra stane agresija, smatra Marić, ne možemo očekivati da bi se odmah zaustavili svi inflatorni pritisci, ali bi ipak sigurno dali doprinos da se krene s ispuhivanjem inflacije.
Rast kamata na kredite
Marić ne vjeruje da bi inflacija mogla dovesti do znatnijeg rasta kamata na kredite.
- Mislim da smo proteklih godina učinili neke dobre stvari sa smanjivanjem i obaranjem kamatnih stopa, prije svega premije rizika na kamatne stope, kako države tako kompanija i građana i dobar dio nas je, i osobno imam takvu vrstu kredita, fiksirao kamatne stope. U danim okolnostima vrijeme trajanja kredita je zadano kao takvo i nema promjena. Danas su me vaši kolege rekli kako imaju informacije da su pojedine banke već počele slati obavijesti dužnicima s promjenjivim kamatnim stopama. Što znamo u ovom trenutku? Europska središnja banka najavila je povećanje od 0,25 postotnih bodova u srpnju. Nažalost, nisu specificirali koliko će biti dodatno povećanje u rujnu. Najavili su da će ga biti, ali ne znaju koliko - rekao je Marić.
Jedna od mjera kojima se središnje banke bore protiv inflacije je povećanje kamatnih stopa. U isto vrijeme to povećanje mora biti precizno balansirano. Zbog toga je, rekao je Marić, oprezan pristup Europske središnje banke koja otvara određen prostor ovisno o razvoju situacije s inflacijom.
Mjere pomoći građanima i gospodarstvu
Marić putuje u Luksemburg gdje će se u četvrtak održati redovni sastanak ministara financija. Riječ je o važnom sastanku za Hrvatsku gdje će se na sastanku ministara članica eurozone, a onda i na Vijeću ministara EU-a prihvatiti konvergencijska izvješća.
- Podsjetit ću, od svih zemalja koje su analizirane jedino je kod Hrvatske konstatirano da ispunjavamo sve uvjete. Ostale točke, uz standardne oko poreza, mislim da se fokus preusmjerava na mjere protiv inflacije. Nije predviđeno zajedničko donošenje odluka. Vidi se iz dosadašnjih rasprava i reakcija različite pristupe. Neki su čak najavili da ne bi bilo više dobro intervenirati - rekao je ministar Marić.
Građani mogu očekivati daljnji rast cijena energenata i hrane. Na pitanje razmišlja li Vlada o novom paketu pomoći, Marić je poručio kako u ovakvim okolnostima "sve jest i mora biti na stolu".
- To su takve okolnosti koje od nas traže maksimalnu pozornost i djelovanje. S jedne strane imate ograničenja, s druge svjesni ste da mjere ipak nekog efekta daju. Siguran sam da nismo stavili ovaj paket mjera da bi stopa inflacije u svibnju bila i više od 10,8 posto. Ovisno o razvoju situacije, mi ćemo stavljati nove mjere, ali naravno treba uzeti u obzir mogu li one u konačnici imati učinak - kazao je ministar financija.
Uvođenje eura
Inflacija je "prijatelj" prohodne strane proračuna, ali Marić je istaknuo da je to samo jedna strana medalje te da ona može stvoriti pogrešnu sliku.
- Kada gledate prihodnu stranu proračuna, podatak od 15 posto rasta PDV-a u odnosu na isto razdoblje prošle godine nekomu može zvučati sjajno, no u isto vrijeme sjećate se koliko smo u rebalansu morali podići rashodnu stranu proračuna zbog zdravstva, mirovina, ukrajinskih izbjeglica, plaća. Za mjesec dana imat ćemo podatke za lipanj pa ćemo znati kolika će biti indeksacija. Siguran sam da će biti rekordna - rekao je.
Uskoro nas očekuje konverzija kuna u euro. Hoće li biti moguće razlučiti uzrok rasta cijena?
- Oni koji nešto hoće, uvijek će naći razlog. Moramo biti oprezni. Inflacija nema nikakve veze s procesom uvođenja eura, ali moramo učiniti sve što je u našoj moći da se zaštite potrošači i cijelo gospodarstvo od dodatnog pritiska i efekta na inflaciju zbog uvođenja eura. Ulazimo u završnu fazu uvođenja eura, pred nama je isključivo tehničko-operativna priprema da što bezbolnije uđemo - rekao je ministar financija Zdravko Marić za HRT.
