Pedijatri upozorili: "Dok ne smanjimo broj osiguranika po timu, nećemo moći privući mlade liječnike" Foto: VV arhiva

Pedijatri upozorili: "Dok ne smanjimo broj osiguranika po timu, nećemo moći privući mlade liječnike"

Varaždinske vijesti | 10.10.2025. u 20:25h | Objavljeno u Aktualno

- Brojni pedijatri rade iz mirovine i zapravo se njima može zahvaliti da sustav još nije pao - rečeno je na okruglom stolu "Problemi pedijatrijske skrbi u Hrvatskoj i kako ćemo ih riješiti" održanom 10. listopada u sklopu 16. Kongresa Hrvatskog pedijatrijskog društva u Šibeniku.

Razlozi za ovakvu zabrinutost pedijatara leže u činjenici da je gotovo svaka treća ambulanta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok u sedam županija nedostaje više od 40% pedijatara.

>> ALARMANTNI PODACI U Varaždinskoj županiji nedostaje više od 40 % primarnih pedijatara

Ivana Portolan Pajić, ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva istaknula je kako bi se kroz nekoliko idućih mjeseci, s predstavnicima pedijatrijske i drugih struka u PZZ-u, trebao donijeti novi model ugovaranja i financiranja.

Na okruglom stolu su sudjelovali i predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva profesorica Aida Mujkić, doktorica Mirjana Kolarek Karakaš, predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, dok je moderator bio izvanredni profesor Joško Markić.

Prof. Aida Mujkić naglasila je kako svako dijete u Republici Hrvatskoj treba imati pedijatra.

- Svjesni smo da to nije moguće u ovom času za svu djecu, znači do 18 godina te smo, uvažavajući realitet, stava da svako dijete u Hrvatskoj do kraja osnovne škole tj. do 14 godine ima svog pedijatra. Sustav primarnog pedijatra je jako unaprijedio život i zdravlje djece u proteklim desetljećima. Bila bi katastrofa da se taj sustav uruši - naglasila je Mujkić.

Naime, podaci Hrvatske liječničke komore pokazuju da sva djeca u Hrvatskoj u praksi nemaju jednak pristup pedijatrijskoj skrbi.

- Iako je broj rođene djece manji nego prije primjerice 20 godina, izazovi i potrebe su veći. Mnogo je kroničnih bolesti, djece rođene s neurorizikom koje će trebati pojačanu liječničku skrb. Premalo nas je - kazala je doktorica Kolarek Karakaš.

- Standard je 35 pacijenata dnevno, a mi obavimo po 50, 60 ili 70 pregleda u jednom danu. Nekada smo imali dvije sestre u timu, sad imamo samo jednu, a administrativnog posla je znatno više nego prije - rekla je Kolarek Karakaš.

Mujkić je istaknula kako bi pedijatrima značajno pomoglo uvođenje zdravstvenog administratora koji bi značajno smanjio opterećenost administracijom i kod liječnika i kod medicinskih sestara.

- Kako učiniti pedijatrijske specijalizacije atraktivnijim? Dok ne smanjimo broj osiguranika po timu, nećemo moći privući mlade liječnike i mlade generacije. Dok ne promijenimo uvjete rada ne možemo očekivati da će ih privući pedijatrija. Uvjete rada možemo unaprijediti poboljšanim materijalnim pravima. Već smo izjednačili koeficijente specijalista na primarnoj razini i u bolničkom sustavu, ali to se nije pokazalo dovoljnim. Planiramo administrativno rasterećenje u smislu smanjivanja broja osiguranika, ali s povećanjem plaćanja sadašnjih DTP postupaka. Sljedeći tjedan očekujemo prijedlog Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju i Ministarstvo će biti partner u tome - naglasila je Portolan Pajić.

U sklopu 16. Kongresa održana je i izborna skupština hrvatskog pedijatrijskog društva Hrvatskog liječničkog zbora. Za novog predsjednika krovne udruge pedijatara u Hrvatskoj, koje okuplja šestotinjak članova, izabran je izvanredni profesor Joško Markić.

Markić je pedijatar s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine i pedijatrijske hitne i intenzivne medicine. Predstojnik je Klinike za dječje bolesti KBC-a Split. Bio je višegodišnji pročelnik Katedre za pedijatriju, a trenutačno je prodekan za financije Medicinskog fakulteta u Splitu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1997. Sudjelovao je ili bio predavač na 70-ak raznih kongresa i tečajeva, a više mjeseci se educirao u inozemstvu iz područja pedijatrijske i neonatalne intenzivne medicine.

Objavio je više od 100 stručnih i znanstvenih radova koji su citirani više od 2.500 puta. Koautor je 16 poglavlja u knjigama. Profesor Markić je aktivno sudjelovao u više znanstvenih projekata te projekata popularizacije znanosti. Predsjednik je Vijeća Hrvatske liječničke komore te imenovani član Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora.

LTH