- Obrtnici žele bolje platiti svoje radnike i zadržati ih, a za podmirivanje većih troškova potrebne su im kompenzacijske mjere. Vlada ih je najavila svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću, no treba razjasniti znači li to proširenje izvan dosad obuhvaćenog dijela prerađivačke industrije. Tražimo da budu dostupne i drugim radno intenzivnim djelatnostima te da obuhvate i doprinose na plaću, a ne samo bruto iznos. Povećanje minimalne bruto plaće za 80 eura za poslodavca znači dodatni mjesečni trošak od 93,20 eura po radniku, odnosno više od 1.100 eura godišnje. Obrtnik mora moći podmiriti te troškove kako bi nastavio poslovati i sačuvao radna mjesta - poručuje predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil povodom najavljenog povećanja minimalne bruto plaće na 1.130 eura u 2027. godini.
>> Plenković: Nova minimalna plaća 1.130 eura uz "kompenzacijske mjere" za poslodavce
Hrvatska obrtnička komora podržava rast primanja radnika te upozorava da pri određivanju novih obveza treba uzeti u obzir mogućnosti obrtnika i malih poslodavaca koji ih financiraju.
- Posebno su izložene djelatnosti s velikim udjelom troška rada te sezonski obrti, koji u dijelu godine ostvaruju znatno manje prihode, a zadržavaju radnike i nastavljaju podmirivati obveze - naglasili su.
Komora je nadležnim ministarstvima službeno uputila inicijativu za izmjene Zakona o minimalnoj plaći i predložila tri povezane promjene: proširenje kompenzacijskih mjera na druge radno intenzivne djelatnosti uz uključivanje pripadajućih doprinosa, početak primjene novog iznosa minimalne plaće od 1. travnja uz dogovor o prijelaznom razdoblju sa socijalnim partnerima te javnu procjenu ukupnih financijskih učinaka prije svakog povećanja.
Mjere trebaju obuhvatiti i druge djelatnosti te doprinose
Kompenzacijske mjere u 2026. godini bile su ograničene na prihvatljive poslodavce u prerađivačkoj industriji i na prva tri mjeseca godine. HOK je zato zatražio da se u 2027. prošire i na obrtnike i poslodavce u drugim radno intenzivnim djelatnostima, osobito ugostiteljstvu, trgovini i graditeljstvu, te da se pri određivanju kompenzacije uzmu u obzir i pripadajući doprinosi na plaću.
HOK pozdravlja najavu Vlade da će kompenzacijske mjere biti dostupne svim poslodavcima koji isplaćuju minimalnu plaću, no očekuje jasnu potvrdu da će se one primjenjivati na sve djelatnosti, uključujući obrtnike u ugostiteljstvu, trgovini, graditeljstvu i drugim radno intenzivnim sektorima.
- Obrtnici moraju znati mogu li računati na kompenzacijske mjere i koliki će dio povećanog troška one pokriti. Zatražili smo da budu dostupne i ugostiteljima, trgovcima, građevinarima i drugim obrtnicima te da uz povećanje bruto plaće uzmu u obzir i doprinose na plaću koje poslodavac mora platiti - ističe Kratohvil.
Rast minimalca utječe i na druge plaće
Minimalna bruto plaća porasla je sa 700 eura u 2023. na 1.050 eura u 2026. godini, odnosno za 50 posto. Učinak daljnjeg povećanja ne zaustavlja se samo na radnicima koji primaju minimalnu plaću. U djelatnostima u kojima su plaće i tarifni razredi uređeni kolektivnim ugovorima, povećanje minimalne plaće može zahtijevati dodatna usklađivanja, dok se kod drugih poslodavaca javlja potreba za očuvanjem razlika u plaćama između radnika različitih kvalifikacija, iskustva i odgovornosti. Time raste ukupni trošak rada, koji može biti znatno veći od samog povećanja minimalne plaće. Radniku pritom povećanje bruto plaće za 80 eura donosi manje povećanje neto primanja jer se iz bruto iznosa obračunavaju mirovinski doprinosi i, ovisno o njegovim poreznim okolnostima, porez na dohodak.
- Kada raste minimalac, treba uskladiti i plaće kvalificiranih i iskusnih radnika. Zato broj radnika na minimalnoj plaći ne govori koliko će ukupno porasti trošak poslodavca. Mali obrt taj trošak mora pokriti poslovima koje je ugovorio, često po cijenama dogovorenima mjesecima unaprijed - objašnjava predsjednik HOK-a.
Primjena od travnja radi lakše prilagodbe poslovanja
HOK predlaže da se novi iznos minimalne plaće i dalje utvrđuje najkasnije do kraja listopada, ali da se primjenjuje od 1. travnja do 31. ožujka sljedeće godine. Kako navode iz HOK-a, poslodavci bi tako dobili više vremena za prilagodbu poslovnih ugovora i pripremu obračuna plaća. U brojnim sezonskim djelatnostima, primjerice u ugostiteljstvu i graditeljstvu, povećanje troška nastupilo bi bliže razdoblju intenzivnijeg poslovanja i ostvarivanja prihoda.
- Obrtnik koji zimi ima manje posla, a zadržava radnike cijele godine, plaće mora isplatiti i u mjesecima s najmanje prihoda. Primjena novog iznosa od travnja olakšala bi mu poslovanje u tom razdoblju. Pritom je važno da se prijelaz na novi sustav dogovori sa socijalnim partnerima, vodeći računa i o interesima radnika - kaže Kratohvil.
Komora predlaže i bolje usklađivanje datuma početka primjene novih tarifnih stavki u granskim kolektivnim ugovorima, točnije da se svi usklade do 1. travnja. Različiti datumi tijekom godine zahtijevaju ponovljene prilagodbe obračuna plaća i planova troškova, što dodatno opterećuje male poslodavce i računovodstvene urede.
Prije odluke izračunati ukupni učinak povećanja
HOK traži da se prije svakog određivanja novog iznosa minimalne plaće javno prikaže koliko će porasti neto primanja radnika, ukupni trošak poslodavca te porezi i doprinosi. Procjena treba obuhvatiti i dodatne obveze usklađivanja drugih plaća prema kolektivnim ugovorima, kako bi se na vrijeme mogle odrediti odgovarajuće kompenzacijske mjere.
- Veće plaće trebaju pratiti uvjeti u kojima ih obrtnici mogu redovito isplaćivati. Ako obrt prestane raditi, radnik ostaje bez radnog mjesta. Zato smo predložili promjene koje će obrtnicima omogućiti da podmire veće obveze, zadrže svoje ljude i nastave poslovati - zaključuje Kratohvil.
